Posljedice korone za izbjeglice i migrante | Politika | DW | 27.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Posljedice korone za izbjeglice i migrante

Izvještaj o temeljnim pravima konstatira značajno ugrožavanje tih prava tijekom pandemije. Posebno su pogođeni pojedinci i skupine koje su i inače u nepovoljnom položaju.

Sarah Lincoln je pravnica u Društvu za slobodu (GFF). Zajedno s Humanističkom unijom (HU), organizacijom Pro Asyl i drugim udrugama za zaštitu ljudskih prava ona svake godine objavljuje Izvještaj o temeljnim pravima. U intervjuu za DW ona rezimira bilancu izvještaja od 268 stranica jednom rečenicom: "2020. nije bila dobra godina za temeljna prava." To ima puno veze i s pandemijom korone.

U vrijeme korone su građanske slobode bile znatno ograničavane. Mnogo toga je bilo "nužno i primjereno" za zaštitu života i zdravlja ljudi. Ali ne sve. Na početku krize su bili zabranjeni svi oblici demonstracija. Čak i oni s besprijekornim higijenskim konceptima. Primjer: na jednoj demonstraciji su trebale biti postavljene samo cipele, koje su trebale simbolizirati sudionike. No i to je bilo zabranjeno "iako tu nije postojao nikakav rizik od zaraze".

S druge strane Sarah Lincoln pozitivno ocjenjuje ulogu Saveznog ustavnog suda, koji je u hitnom postupku jasno odlučio da su opće zabrane nedopustive. U svakom pojedinačnom slučaju mora se provjeriti jesu li mogući određeni uvjeti, na primjer kako bi se zajamčila zaštita od infekcije.

No pored kritike općih ograničenja sloboda, ova ustavna stručnjakinja posebnu pažnju skreće na skupine koje su ionako često u nepovoljnom položaju: na djecu iz socijalno ugroženih obitelji, na radnike u mesnoj industriji i na izbjeglice u kolektivnom smještaju. 

Kolektivni smještaj za izbjeglice u Mainzu

Kolektivni smještaj za izbjeglice u Mainzu

Karantena za 800 ljudi

Tu je politika učinila ozbiljne propuste. Kolektivni smještaj za izbjeglice nije uopće spominjan u formuliranju propisa o borbi protiv korone. "Nitko nije mislio na to da se odredbe o održavanju obveznog razmaka ili zabrana kontakta ne mogu primijeniti u smještajima za izbjeglice, gdje stotine ljudi žive zajedno na malom zatvorenom prostoru." Kawe Fatehi je posljedice doživio na vlastotoj koži. Ovaj Kurd, koji je politički progonjen u Iranu, živio je 13 mjeseci u kolektivnom smještaju u Halberstadtu u saveznoj zemlji Saska-Anhalt.

On neće zaboraviti 27. ožujka 2020. Kad je tog jutra pogledao kroz prozor, vidio je policajce posvuda ispred zgrade. „Što se ovdje događa?“, nije mu bilo jasno. "Onda je preko razglasa na nekoliko jezika objavljeno da je zgrada u karanteni", rekao je Kawe Fatehi za Deutsche Welle.

U izbjegličkom domu "kao u zatvoru"

Otprilike 800 stanovnika nije smjelo dva tjedna napustiti izbjeglički dom. Razlog: jedna osoba je bila zaražena virusom korone. U početku se temperatura mjerila nekoliko puta dnevno. Groznica je mogući znak infekcije. Tek kasnije su ljudi testirani - Kawe Fatehi je bio pozitivan. Područje kolektivnog smještaja on ionako nije smio napustiti, a sada čak nije smio ni izaći iz sobe. Osjećao se "kao u zatvoru". Dozvoljen mu je bio izlazak samo na zahod - koji dijeli s 50-ak drugih izbjeglica. Kantina je zatvorena, a hrana se posluživala u šatoru ispred zgrade.

U kojoj mjeri su osobe s migracijskim porijeklom važne za takozvane sistemski relevantne djelatnosti – primjerice u supermarketima ili bolnicama - pokazalo je istraživanje Njemačkog centra za integraciju i istraživanje migracija. 

Izbjeglice tokom lockdowna

Izbjeglice tokom lockdowna

"Posebno visok" je udio od 37 posto u skrbi o starijim osobama. Gotovo je na istoj razini postotak dostavljača paketa, branši koja je zabilježila velik porast u vrijeme pandemije: 35 posto u ovom sektoru koji Naika Fooutan, direktorica instituta, opisuje kao "vrlo nesigurnim". Radi razumijevanja relacija: u Njemačkoj 26 posto ukupne populacije ima migrantske korijene.

Kontroverzni pojam: klanski kriminal

U tom kontekstu, Fooutan podsjeća i na medijske izvještaje o navodnoj povezanosti između podrijetla i broja infekcija. Postavljalo se pitanje: „Zašto je toliko migranata na odjelima intenzivne njege?". I odmah je pružan odgovor: "To je vjerojatno zbog njihovih velikih klanova, obiteljskih vjenčanja ili jednostavno zbog toga što nisu higijenski." To je bila "prilično bestidna rasprava", kaže Fooutan.

"Bestidnim" smatra i Mohammed Chahrour izvještavanje o takozvanom „klanskom kriminalu". On je aktivan u inicijativi "Nema općeg sumnjičenja" koja se angažira u borbi protiv kriminalizacije i rasističke stigmatizacije etničkih manjina kroz policijske racije u Berlin-Neuköllnu. Njegov prigovor: koncept klanskog zločina je utemeljen na predrasudama i na toj osnovi policija koristi etnička obilježja za kazneni progon. Time se krše temeljna i ljudska prava.

Određene se skupine zbog svog podrijetla smatraju „sklonima kriminalu“: Turci, Arapi, Kurdi i jugoistočni Europljani. Rasprava o klanovima ih stavlja pod opću sumnju. Mohammed Chahrour stoga nije iznenađen što je desnoradikalna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) u svom programu za prethodne savezne izbore bila tražila oduzimanje njemačkog državljanstva za članove kriminalnih klanova.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu