Presuda Bolsonaru jača demokraciju i produbljuje podjele

Jair Messias Bolsonaro prvi je bivši predsjednik Brazila koji je zbog pokušaja puča pozvan na odgovornost. Vrhovni sud osudio ga je na 27 godina i tri mjeseca zatvora, a sedmorica suoptuženih dobilo je kazne između dvije i 26 godina.

Savezna sutkinja Carmen Lúcia izjavila je da postoje uvjerljivi dokazi da je Bolsonaro bio na čelu "zločinačke organizacije". Također je izjavila da je on, zajedno s ključnim osobama u vladi, oružanim snagama i obavještajnim službama, razvio plan "za opstrukciju legitimnog prijenosa vlasti na izborima 2022. i potkopavanje slobodnog vršenja drugih ustavnih ovlasti, posebno pravosuđa". Osim toga se tvrdi da je Bolsonaro znao za planove atentata na Lulu, potpredsjednika Geralda Alckmina i suca Moraesa.

Pobjeda demokracije

Profesor prava Thiago Bottino s Universidade Fundação Getúlio Vargas u Rio de Janeiru ocjenjuje proces kao iznimno pozitivan za mladu brazilsku demokraciju. Tek 1985. zemlja se, nakon vojne diktature, ponovno vratila demokraciji. „Ali u ovih 40 godina naše demokratske institucije su sazrele“, zaključuje Bottino u razgovoru za Deutsche Welle (DW).

Tako su se najprije visoki vojni dužnosnici odbili povinovati Bolsonaro­vim planovima puča. Tadašnji predsjednik pokušao je spriječiti preuzimanje vlasti svojeg izabranog nasljednika Luiza Inácia Lule da Silve na prijelazu 2022./23. godine.

A i civilne institucije, prema Bottinu, sada zaključenim procesom protiv pučista također su dokazale svoju otpornost. „Brazil smije sam sebi čestitati“, kaže Bottino.

To zadovoljstvo pomućuju, međutim, nastojanja Kongresa da donese amnestiju za pučiste. Ipak, i tu ima posljednju riječ Vrhovni sud – koji bi amnestijski zakon, u slučaju protivljenja ustavu, mogao blokirati.

Mora li Bolsonaro u zatvor?

Pravnik relativizira tvrdnje da je Bolsonaro­va kazna od više od 27 godina prevelika. Pristaše Bolsonara, koji su sudjelovali u neredima 8. siječnja 2023. u glavnom gradu Brasiliji, osuđeni su na visoke kazne do 18 godina. „U tom kontekstu, 27 godina za odgovornu osobu nije izvan okvira."

Osim toga, u Brazilu se već nakon odslužene šestine kazne može zatražiti ublažavanje režima izvršenja. Uopće nije sigurno da će Bolsonaro doista morati u zatvor. Zbog njegova narušenog zdravstvenog stanja, posljedice atentata iz 2018., obrana će lako dokazati njegove zdravstvene probleme, kaže Bottino. „Vrlo je vjerojatno da ispunjava uvjete da kaznu služi u kućnom pritvoru.“

I César Muñoz, direktor za Brazil organizacije Human Rights Watch (HRW), smatra proces „povijesnim za Brazil". Podsjeća da brojni pučevi u brazilskoj povijesti ranije nikada nisu bili sankcionirani, poput vojnog državnog udara 1964. godine. Također, nakon završetka diktature 1985. nitko nije bio pozvan na odgovornost za kršenja ljudskih prava.

Sada donesena presuda, međutim, „jasan je signal da će ubuduće postojati posljedice kada se konspirira protiv demokratske pravne države ili kada se Brazilcima uskraćuje njihovo pravo da na slobodnim izborima biraju svoju vladu“, kaže Muñoz. „I to je dobro za demokraciju u Brazilu."

Pozitivno je i to što su osim Bolsonara i visoki vojni časnici osuđeni na stroge kazne, ističe Muñoz. Dosad je u brazilsku praksu spadalo da se vojnici sude samo pred vojnim sudovima, a ne pred civilnim. Za HRW ta je praksa u suprotnosti s međunarodnim pravnim normama. Nova presuda protiv vojske pokazuje da nitko u Brazilu nije iznad zakona.

Bolsonaro još nije politički gotov

Politolog Guilherme Casarões smatra da Bolsonaro i njegova politička struja „bolsonarizam" unatoč presudi još dugo neće nestati. Vjeruje da će se narativ o političkom progonu bivšeg predsjednika od strane brazilskog pravosuđa nastojati širiti i na međunarodnoj razini.

Važan test Bolsonaro­ve snage bit će hoće li uspjeti potaknuti prosvjede na brazilskim ulicama i izglasavanje amnestijskog zakona u Kongresu. Nejasno je hoće li se Bolsonaro­v tabor okupiti oko tog cilja ili će doći do podjela oko njegova političkog nasljeđa. Njegova kandidatura na predsjedničkim izborima krajem 2026. u svakom je slučaju isključena.

No, bolsonarove pristaše ovu presudu nazivaju "farsom". Nakon objave presude oni su se okupili ispred njegove kuće u Braziliji, gdje se bivši predsjednik već nalazi u kućnom pritvoru. Mnogi su se molili Bogu, drugi američkom predsjedniku za podršku. Jedan od pristalica, Hudson Freitas, se požalio da Brazilom vlada "diktatura sudaca". "Tužni smo i ogorčeni; ovo više nije ustavna država, ali imamo nade." Hudson je izjavio da se nada amnestiji za političke zatvorenike i poništenju "ove farse, ove političke presude".

SAD prijete Brazilu

Otvoreno ostaje i do koje će mjere SAD nastaviti vršiti pritisak na Brazil. Vlada Donalda Trumpa već je uvela visoke carine na brazilsku robu te sankcije protiv većine sudaca Vrhovnog suda. Nedavno su čak stizale prijetnje iz Washingtona da bi se, ako bude potrebno, vojno interveniralo za oslobađanje saveznika Bolsonara.

Hoće li SAD doista stvoriti slično prijeteće ozračje prema Brazilu, kakvo trenutačno grade slanjem ratnih brodova prema Venezueli, nije jasno, kaže Casarões. Moguće je da bi najprije došlo do pooštravanja već postojećih sankcija protiv sudaca Vrhovnog suda, dodaje politolog.

César Muñoz iz HRW-a pokušaje Trumpove vlade da utječe na presudu vidi iznimno negativno. „Trump je kaznio one suce koji nisu htjeli presuditi po njegovoj volji. To je napad na neovisnost pravosuđa i neprihvatljivo je.“