1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBliski istok

Bliski istok: Arapske zemlje brane Izrael od Irana

Cathrin Schaer
15. april 2024

Neke arapske zemlje priskočile su u pomoć Izraelu tokom masivnih napada Irana. Zašto je to tako i koji su razlozi da su Jordan i Saudijska Arabija stale na stranu Izraela?

https://p.dw.com/p/4eloO
Povratak izraelskog borbenog aviona F-15 u vojnu bazu nakon akcije neutralisanja raketa i dronova ispaljenih iz Irana
Povratak izraelskog borbenog aviona F-15 u vojnu bazu nakon akcije neutralisanja raketa i dronova ispaljenih iz IranaFoto: Israel Defense Forces/Handout via REUTERS

Iran je u noći sa subote na nedjelju saviše od 300 raketa i bespilotnih letjelica napao ciljeve u Izraelu - kao odmazdu za navodni napad Izraela na iransku ambasadu u Damasku tokom koga je poginulo nekoliko osoba. Saveznici Izraela stali su u njegovu odbranu: britanske i američke vazdušne snage pomogle su u odbijanju iranskih napada. I Francuska je očito učestvovala u tome, iako nije jasno da li su francuske jedinice ispaljivale rakete.

Veliku pažnju privukla je činjenica da su jordanske vazdušne snage pružile podršku Izraelu. Susjedna zemlja je naime otvorila svoj vazdušni prostor za izraelske i američke avione, a očito je i učestvovala u obaranju bespilotnih letjelica koje su povrijedile suverenitet njenog vazdušnog prostora. Agencija Reuters izviještava da su stanovnici Jordana primijetili veliku aktivnost u vazdušnom prostoru. Na društvenim mrežama kružili su snimci ostataka oborene bespilotne letjelice na jugu jordanske prijestonice Amana.

„Pored toga, zaljevske države, uključujući i Saudijsku Arabiju, možda su igrale indirektnu ulogu, pošto su u njima smješteni zapadni sistemi za protivvazdušnu odbranu, vazdušni nadzor i mogućnost dopunjavanja goriva u avione – što je sve neophodno za tu operaciju", piše britanski „Economist".

Neki komentatori su odmah u svojim objavama slavili arapsko učešće, ističući da to dokazuje da Izraelci i Arapi mogu surađivati i da Izrael nije sam na Bliskom istoku – kao što su istakli Anshel Pfeffer, kolumnista liberalnog izraelskog lista "Haaretz", i Mairav Zonszein iz think tank instituta International Crisis Group.

"Napadi Irana su iza Izraela okupili još više onih koji ga podržavaju iz cijelog svijeta, uključujući uticajne arapske države koje su kritične prema izraelskoj ofanzivi na Gazu, ali ipak podržavaju odgovor na iranske napade dronovima", rekao je Julien Barnes-Dacey, šef programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Evropskom savjetu za vanjske poslove (European Council on Foreign Relations).

Jordan je jedan primjer: tamošnja vlada ekstremno kritički gleda na postupanje Izraela u Gazi. Jedna od pet osoba u Jordanu, uključujući i tamošnju kraljicu, ima palestinsko porijeklo i u proteklim sedmicama došlo je do sve većih neprijateljski nastrojenih protesta protiv Izraela.

Istovremeno, Jordan dijeli granicu s Izraelom, nadzire džamiju Al-Aksa i Brdo hrama u Jerusalemu, jedno od najvažnijih mjesta za muslimane, Jevreje i kršćane, i sarađuje s izraelskim vlastima - uglavnom iza kulisa. No, i Sjedinjene Američke Države su važan saveznik te zemlje.

Jordan, stoga, mora izbalansirati mnoge suprotstavljene interese kako bi osigurao političku stabilnost zemlje i njenu odbranu. Tamošnja vlada je brzo jasno naglasila da je podrška Izraelu takođe akt samoodbrane. "Neki objekti koji su prošle noći prodrli u naš vazdušni prostor presretnuti su jer su predstavljali prijetnju našem stanovništvu i gusto naseljenim područjima", navodi se u izjavi vlasti. "Dijelovi (presretnutih objekata) pali su na našu teritoriju i nisu pričinili značajniju štetu."

I Saudijska Arabija postupa slično kao i Jordan: Vlada nastoji izbalansirati vlastite interese s međunarodnim saveznicima i istovremeno voditi vlastitu realnu politiku u vezi sa konfliktom u Gazi.

Saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman
Saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman Foto: Saudi Press Agency/dpa/picture alliance

Saudijska Arabija je u periodu terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra, bila u fazi normalizacije odnosa s Izraelom. U napadu je poginulo oko 1.200 ljudi. Tokom kasnijih izraelskih vojnih operacija u Gazi narednih mjeseci smrtno je stradalo više od 33.000 ljudi. Saudijska Arabija je za sada obustavila proces približavanja Izraelu.

Saudijska vlada zagovara primirje u Gazi i kritikuje izraelsko postupanje u tom obalnom pojasu. Međutim, insajderi kažu da je Saudijska Arabija i dalje iza kulisa zainteresovana za poboljšanje odnosa s Izraelom.

Iran i zaljevske države – višedecenijski konflikt

Bilo da su tokom vikenda djelovali u interesu Izraela ili ne: Saudijci imaju mnogo drugih razloga da obaraju iranske rakete.

Već decenijama su Bliski i Srednji istok podijeljeni duž religijskih i konfesionalnih linija. U zaljevskim arapskim državama je većinsko sunitsko stanovništvo, dok je u Iranu  većinski persijsko i šiitsko. Tamošnja međusobna neprijateljstva podsjećaju na sukobe u Evropi, gdje su se dvije velike konfesije, katolici i protestanti, okrenuli jedni protiv drugih – na primjer u Sjevernoj Irskoj.

Države poput Iraka, Sirije i Libana su, međutim, multietničke i multireligijske, sa mješavinom šiita i sunita, kao i drugih religija i brojnih etničkih grupa. U mjeri u kojoj su Iran i zaljevske države tamo pokušavali proširiti svoj uticaj, oni su se našli između dvije vatre.

Tu u igru dolaze oni koji zastupaju iranske interese i vode tzv. posrednički rat u njegovo ime. Riječ je o šiitsko-muslimanskim organizacijama koje od Irana dobijaju finansijsku, vojnu, logističku, pa čak i u određenoj mjeri i ideološku podršku. Među njima su jemenski pobunjenici Huti, savez pretežno šiitskih milicija u Iraku, kao i politička i vojna krila Hezbolaha u Libanu. Tu spada i Hamas, iako je u njegovim redovima najviše Palestinaca, koji su pretežno suniti.

I te grupe su bile uključene u napad ovog vikenda - ispaljvale su rakete iz Jemena, Iraka i Sirije na Izrael. U Iraku je, navodno, američka vojska koja je tamo stacionirana, prema nepotvrđenim izvještajima, oborila nekoliko ispaljenih raketa. Nije sasvim jasno da li su Saudijci presreli rakete iz Jemena – za razliku od prošle godine, kada su neutralisali rakete Huta.

"Regionalni akteri - prvenstveno Saudijska Arabija i Jordan, koji su navodno presreli iranske dronove - tvrdiće da su morali zaštititi vlastiti vazdušni prostor", istakao je u svojoj analizi Masoud Mostajabi, direktor programa za Bliski istok u američkom think-tanku Atlantic Council. "Međutim, ako se ovi napadi prošire u veći konflikt između Izraela i Irana, države u regionu koje se smatraju braniocima Izraela mogle bi postati mete i biti uvučene u regionalni požar." Njegov zaključak: "To što je mnogo toga u igri, moglo bi ih podstaći da posreduju između suprotstavljenih strana kako bi okončali konfrontaciju."

Ovaj tekst je prethodno objavljen na engleskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu