1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Beograd ima samo korist od angažmana Turske

12. juli 2010

Turski premijer Tajip Erdogan tokom posjete Srbiji još jednom je izrazio podršku stabilnosti Balkana, privrednoj i političkoj saradnji. Ima li Beograd razloga za bojazan od prevelikog turskog uticaja na Balkanu?

https://p.dw.com/p/OHSX
Turska je bila posrednik u poboljšanju odnosa Sarajeva i Beograda
Turska je bila posrednik u poboljšanju odnosa Sarajeva i BeogradaFoto: AP

Intenzivna bilateralna i diplomatska saradnja Srbije i Turske naišla je na čitav niz različitih tumačenja u srpskoj javnosti. Iako se upozorava na mnoge pozitivne momente koje ta saradnja donosi, u isto vrijeme su se pojavila i brojna upozorenja o turskom povratku na Balkan.

U čitavom turskom pristupu se tako vide skrivene političke namjere, i skreće pažnja da srpska diplomatija omogućava Turskoj neprihvatljivo veliki uticaj na Balkanu. U tom smislu se vrlo često govori i o takozvanoj „osmanizaciji Balkana“.

Savez sa Turskom ili Evropskom unijom?

Turski premijer Erdogan boravi u Beogradu
Turski premijer Erdogan boravi u BeograduFoto: AP

Reakcije javnosti i tokom današnje posete turskog premijera Erdogana bile su vrlo često kritične prema spoljnoj politici Srbije, koju prije svega definiše vladajuća Demokratska stranka (DS). Mogu se tako zabilježiti primjedbe da DS, tačnije predsjednik Srbije Boris Tadić i ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić, nisu dobili mandat da prave savez sa Turskom nego sa Evropskom unijom. Milan Pajević, iz ISAC fonda, kaže da sve što skreće Srbiju sa evropskih integracija s pravom izaziva zabrinutost, i dodaje:

„Ali, to približavanje Evropskoj uniji neće se remetiti unapređivanjem odnosa sa drugim zemljama, pogotovu sa zemljama koje i same teže da uđu u EU, kao što je Turska. Dakle, ta vrsta bojazni otpada u ovom aspektu. I mislim da je prosto korisno iskoristiti svaku mogućnost za unapređivanje saradnje sa tako važnim igračima, čak i regionalno važnim igračima u širem smislu, kao što je Turska“.

Naravno, uvijek je potrebno dobro paziti da se ne ugroze sopstveni interesi, skreće pažnju Pajević, ali upravo je u tome i značaj dobre i odgovorne diplomatije.

Iracionalni strahovi od turskog uticaja

U Istanbulu je nedavno održana i konferencija s liderima BiH i Srbije koja je okončala potpisivanjem Istanbulske deklaracije
U Istanbulu je nedavno održana i konferencija s liderima BiH i Srbije koja je okončala potpisivanjem Istanbulske deklaracijeFoto: AP

Član Foruma za međunarodne odnose Dragan Đukanović kaže da su bojazni i strahovi od nekakvog turskog povratka na Balkan potpuno iracionalni i neopravdani. Oni su prije svega vezani za događaje od prije nekoliko vijekova, i tursku okupaciju Balkana, što po njegovim riječima nema nikakve veze sa sadašnjim trenutkom:

„Zaista, u nekim konkretnim spoljnopolitičkim aktivnostima današnje Turske ne bi trebalo tražiti bilo kakav pokušaj, recimo, uspostavljanja nekakve neoosmanske politike, ili bilo čega sličnog“.

Turska dobar medijator po pitanju BiH i Sandžaka

Turska se prema ocjenama stručnjaka pokazala kao veoma dobar medijator i partner kada je riječ o popravljanju odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine, i smirivanju političkih strasti u Sandžaku. Može se stoga reći da je za Srbiju poboljšanje odnosa sa Turskom donijelo više pozitivnog nego negativnog, ocjenjuje Đukanović:

„To svakako donosi više koristi nego potencijalne štete. Prije svega, zbog unutrašnjih prilika u Srbiji, i zbog mogućnosti da Turska utiče na smanjenje stepena netolerancije, koja postoji između vodećih političkih faktora bošnjačke etničke zajednice u Sandžaku. Tako da zaista u ovom trenutku ulogu Turske možemo smatrati veoma konstruktivnom“.

Upravo zbog velikih očekivanja od turskog posredovanja između Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i uticaja na Bošnjake u Sandžaku, pitanje turskog priznanja Kosova je gurnuto u stranu. Srbija upravo na tom polju želi i očekuje dalju pomoć Turske, kaže Milan Pajević, i Beograd je stoga spreman da lakše pređe preko turskog priznanja Kosova.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: A. Slanjankić