Ankara i Atina žele ljeto bez konflikata | Politika | DW | 02.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Smanjenje napetosti

Ankara i Atina žele ljeto bez konflikata

Popuštanje napetosti između Grčke i Turske se nastavilo jer su ovim zemljama prijeko potrebne dobre turističke sezone. No održivih rješenja za probleme između dva susjeda – nema.

Rijetko je koji susret grčkog i turskog ministra vanjskih poslova protekao tako mirno, gotovo dosadno, kao onaj između Mevlüta Cuavuşoğlua (Mevluta Čavusoglija) i Nikosa Dendiasa u ponedjeljak (31. maja 2021.) u Atini. Doduše, nije se očekivao skandal kao u aprilu u Ankari, gdje su se Dendias i Cavuşoğlu sukobili pred kamerama; ali ne ni ovaj nivo harmonije.

- pročitajte i ovo:  Oprezni optimizam u odnosima Atine i Ankare

Jesu li dvije posvađane susjedne zemlje odjednom spremne iskreno razgovarati o svojim bilateralnim problemima i tražiti rješenja? Nažalost ne, to zvuči previše dobro da bi bilo istina. Ali nakon teškog ljeta 2020. godine, kada su Grčka i Turska zbog turske potrage za gasom u vodama Egejskog mora koje su za Atinu dio grčke "ekskluzivne ekonomske zone", došle na ivicu vojnog sukoba, čežnja za nekonfliktnim ljetom je velika.

Iznad svega, objema državama je hitno potrebna uspješna turistička sezona. Nakon godinu i po dana pandemije korone, to je postalo pitanje ekonomskog opstanka. Nije slučajno što su dvojica ministara vanjskih poslova jučer naglasila da su postigli dogovor o međusobnom priznavanju certifikata COVID-19 kako bi vakcinisani i negativno testirani građani mogli putovati iz jedne u drugu zemlju. Ovo bi trebalo dati poticaj turističkoj industriji na cijelom Egejskom moru.

Türkei Griechenland Treffen Nikos Dendias und Mevlut Cavusoglu in Ankara

Skandal u aprilu 2021. u Ankari, gdje su se grčki i turski šefovi diplomatija Dendias i Cavuşoğlu sukobili pred kamerama;

Pored toga, i Ankara i Atina žele pokazati spremnost za stupanje u dijalog. Tursko društvo već dugo ne doživljava Grčku kao prijetnju. A ni Turska se ne želi prikazati kao prijetnja, jer predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ima veliki interes za poboljšanje odnosa svoje zemlje sa EU, širenje carinske unije - i dobivanje više novca za milione sirijskih izbjeglica u zemlji. Za to je, između ostalog, neophodno smanjenje napetosti u odnosima sa članicom EU Grčkom.

Sastanak na samitu NATO-a

U posljednjih nekoliko sedmica Erdoğan se zalagao za sastanak s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom. Jučer je datum konačno potvrđen: Dvojica šefova vlada dogovorila su susret 14. juna; ali od randevua na rubu samita NATO-a u Briselu ne očekuje se puno.

U najboljem slučaju, moglo bi doći do produžavanja faze popuštanja napetosti na Egejskom moru i u istočnom Mediteranu - ali stvarni razgovori o održivim rješenjima za probleme između dva susjeda nisu na vidiku, samim tim što Erdoğan za to nema previše interesa.

Dug put do Haga

Za trajno popuštanje napetosti, turski predsjednik morao bi se odvažiti na dug put do Međunarodnog suda pravde u Hagu. To bi značilo da Turska konačno priznaje međunarodno pomorsko pravo - i obećava da će unaprijed prihvatiti presudu suda u Hagu.

Ta presuda ne bi bila laka ni za grčku vladu, jer je jasno da Atina neće dobiti od suda sve ono što zahtijeva. Što se tiče teritorijalnih voda, kontinentalnog šelfa (ivica kopna koji leži ispod mora) i "ekskluzivnih ekonomskih zona", grčko-turska granica ni u kom slučaju nije tako nepomična kao što konzervativna vlada u Atini stalno poručuje grčkoj javnosti.

Otpor "patriota"

Griechenland l Premierminister Kyriakos Mitsotakis

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis

Premijer Mitsotakis nije spreman riskirati i suprotstaviti se takozvanim rodoljubima u svojoj stranci i u grčkom društvu kako bi pronašao rješenje s Turskom. Konzervativac se itekako dobro sjeća kako je bilo lako diskreditirati njegovog ljevičarskog prethodnika Alexisa Ciprasa kao izdajnika nakon što se usudio potpisati Prespanski sporazum sa Sjevernom Makedonijom.

Drugi problem između Atine i Ankare je pitanje muslimanske manjine u zapadnoj Grčkoj. Njihov je status zapravo bio regulisan Lozanskim sporazumom 1923. godine. Pritom su se grčki državljani turskog, pomakskog (Pomaki) i romskog porijekla obično nazivali "muslimanima"; Grčka država insistira na ovom nazivu do danas.

Čestitke umjesto skandala

Kada je Erdoğan prvi put posjetio muslimanske građane Trakije 8. maja 2004. godine, rekao je: "Želio bih reći svojoj braći koja ovdje žive da se moraju zalagati za jaku Grčku. Što je Grčka jača, to ćete vi biti sretniji. "

Od tada se mnogo toga promijenilo - posebno Erdoğan, koji stalno pokušava instrumentalizovati muslimane u Grčkoj, tvrdeći da "grčka država ne poštuje ljudska prava turske manjine". Njegovi ministri koriste svaku priliku da posjete Trakiju - čak i ako se radi o privatnim posjetama, poput Çavuşoğluove (Čavušogluove) prošle nedjelje 30. maja 2021.

To je dovelo do objavljivanja nekoliko ljutitih članaka u nacionalno-konzervativnoj grčkoj štampi u ponedjeljak 31. maja 2021 – ali na tome se sve završilo. Çavuşoğlu je bio oprezan sa svojim izjavama u Trakiji, Dendias je ignorisao posjetu koja je proglašena privatnom i nije bilo novog skandala. Umjesto toga, uslijedilo je mnoštvo srdačnih čestitki s grčke strane za uspjeh turskog kluba Anadolu Efes u Euroligi.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu