Oprezni optimizam u odnosima Atine i Ankare | Politika | DW | 26.01.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Razgovori Turske i Grčke

Oprezni optimizam u odnosima Atine i Ankare

U ponedjeljak (25.01.2021) su Turska i Grčka nastavile razgovore o svom sporu i nesuglasicama u Egejskom moru. Političari i poznavaoci prilika imaju skromna očekivanja od 61. runde razgovora.

Nakon godinu dana punih tenzija, 25. januara 2020. Grčka i Turska - dva saveznika u NATO-u - nastavile su u Istanbulu svoje razgovore o dugogodišnjim nesuglasicama i sporu u Egejskom moru. Nakon pauze od gotovo pet godina, vodi se 61. runda razgovora. Očekuje se poboljšanje atmosfere između dvije zemlje, što bi trenutno odgovaralo i vlastima Atine i Ankare. EU, NATO i SAD također su pozdravili nastavak razgovora, koji su apsolutno neslužbeni i služe kao jedna vrsta pripreme za stvarne pregovore. Istovremeno su oni mogućnost za Ankaru i Atinu da održe kontakt, čak i ako se ne postigne napredak u pravcu konstruktivnog dijaloga.

Prvih 60. rundi razgovora nisu dovele do rješenja, pa su i očekivanja od 61. runde skromna. "Razgovarat ćemo o pitanjima, koja smo definisali u prethodnim susretima," rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu tokom zajedničke konferencije za novinare sa svojim njemačkim kolegom, saveznim ministrom vanjskih poslova Heikom Maasom. Prošlog decembra, šefovi država i vlada Evropske unije dogovorili su da uvedu sankcije Turskoj zbog njenog bušenja u reonu nalazišta plina uz obale Grčke i Kipra. Na to je Çavuşoğlu izjavio da se Turska ne boji sankcija ali da namjerava održavati "pozitivnu atmosferu" s EU i da stoga ne želi izlagati EU tenzijama sa zemljama članicama. Kao rezultat toga, rasprava o strožijim sankcijama odgođena je za mart. S obzirom da se ekonomska kriza u Turskoj od tada pogoršala, takve mjere mogu jako naštetiti turskoj ekonomiji.

Japan Maas spricht bei G20-Treffen mit Cavusoglu

Njemački šef diplomatije Heiko Mass i njegov turski kolega Mevlut Çavuşoğlu koji je izjavio da se Turska ne boji sankcija ali da namjerava održavati "pozitivnu atmosferu" s EU i da stoga ne želi izlagati EU tenzijama sa zemljama članicama

- Pročitajte i ovo: Grčka širi svoje teritorijalne vode

Deeskalacija napetosti

Za grčku stranu je deeskalacija napetosti sa susjednom Turskom, sa kojom graniči kako na Egejskom tako i na Sredozemnom moru, veoma važna. Po prvi put su ovi razgovori i predmet rasprave u grčkoj javnosti. Iako novinari nikada nisu stvarno informisani o onome o čemu delegacije razgovaraju a ponekad nema ni zapisnika s razgovora, javnost s nestrpljenjem očekuje da vidi može li Grčka uvjeriti Tursku u otvaranje pregovora o razgraničenju odnosno povlačenju pomorskih granica u Egejskom moru ali i u istočnim dijelovima Sredozemlja.

Oprezni optimizam?

Serhat Güvenç, Kadir Has University

Serhat Güvenç, profesor međunarodnih odnosa sa Univerziteta Kadir Has u Istanbulu

Ako to bude slučaj, dvije će države pripremiti zajednički dokumenat i predati ga Međunarodnom sudu u Hagu (ICJ). Ako ne, uslijedit će 62. runda razgovora, a zatim 63…. i tako dalje. Prema riječima Serhata Güvença, profesora međunarodnih odnosa na Univerzitetu Kadir Has u Istanbulu, političke volje za rješavanjem spora nedostaje na obje strane. "Međutim, s obzirom da neriješeni problemi imaju kumulativne posljedice po domaću politiku i ekonomiju, ovaj put bi se politički stavovi mogli promijeniti", kaže on i ostaje optimističan uprkos izazovima.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis također je uoči razgovora nastupio uz pomirljive tonove. "Uvijek sam poticao turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana da se sastanemo i razgovaramo o glavnom razlikama u našim stavovima, odnosno o razgraničenju naših morskih zona. Ova priča seže desetljećima unazad - ali mi to možemo riješiti. Ako ne možemo, možemo ih iznijeti pred Međunarodni sud pravde. Zbog toga i postoje međunarodni sudovi ", rekao je Mitsotakis za magazin Monocle.

Od 1974. sve grčke vlade vjeruju da su priznavanje grčkih i kiparskih dijelova kopna i mora, koje Grčka i Kipar smatraju svojim "ekskluzivnim ekonomskim zonama", jedini problemi koje treba riješiti uz pomoć međunarodnih pravosudnih institucija. Ako bi Turska ranije željela staviti na dnevni red i druga pitanja - poput demilitarizacije ostrva u istočnom dijelu Egejskog mora ili priču o "sivim zonama" - to je uvijek bilo neprihvatljivo za grčku stranu.

Karte Flüchtlinge auf griechischen Inseln Deutsch

Grčka ostrva: Turska traži demilitarzaciju tih ostrva u Egejskom moru

- Pročitajte i ovo: Grci i Turci - komplicirano prijateljstvo

Tursko upiranje prstom

Turska državna novinska agencija Anadolu pretpostavlja da Turska želi razgovarati o teritorijalnim vodama, kontinentalnom pojasu, razoružanju odnosno demilitarizaciji ostrva u Egejskom moru, veličini zračnog prostora koji kontrolišu dvije strane i nadležnostima za akcije traganja i spašavanja. Njenu delegaciju predvodit će zamjenik ministra vanjskih poslova Sedat Önal, dok je Grčka ponovo poslala iskusnog ambasadora Pavlosa Apostolidisa, koji je već vodio razgovore od 2010. do 2016. godine.

Turska strana optužuje Grčku da nije učestvovala u procesu dijaloga, već da je provocirala. Ministar Çavuşoğlu rekao je, ako Grčka bude insistirala da ne dođe do saradnje, da će Atina biti odgovorna za moguće tenzije između dva susjeda.

Ne radi se samo o Atini i Ankari

Grčka strana će se također potruditi da ne ispadne kao krivac ako se pregovori ponovo prekinu. Istovremeno, grčke oružane snage ostat će u pripravnosti ako Turska nastavi s aktivnostima bušenja plina u blizini Krita, Rodosa ili Kasteloriza. Napetosti u regiji su Grčku već koštale puno živaca i novca i dovele do novog, ogromnog programa naoružanja - u obliku kupovine aviona i ratnih brodova, koji država zapravo sebi ne može priuštiti nakon deset godina duboke ekonomske krize. Atina ne vjeruje svom velikom susjedu na istoku. Pored razgovora, Grci pokušavaju ojačati svoju moć zaplašivanja.

Çigdem Nas, vanredni profesor za međunarodne odnose i generalni sekretar turske Fondacije za ekonomski razvoj, rekao je da razgovori nisu važni samo za bilateralne odnose Turske s Grčkom, već i da će imati ključnu ulogu u odnosima Turske s EU.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android