Amerika first a gdje su BiH i Zapadni Balkan?

Predsjednica Atlantskog vijeća BiH, profesorica Dijana Gupta, podsjeća da nova Američka nacionalna sigurnosna strategija jasno stavlja do znanja da „Amerika mora biti na prvom mjestu“. To, prvenstveno, uključuje nacionalnu sigurnost, ekonomiju, borbu protiv narko-kartela i migracijsku politiku.

„Kroz historiju, Sjedinjene Američke Države (SAD) su pomagale mnogima u svijetu, ali to često nije bilo dovoljno cijenjeno. Sada Donald Trump želi da drugi osjete kako izgleda kada Amerika najprije brine o sebi i svojim građanima“, kaže ona.

Prioritet američke administracije, navodi Gupta za DW, ostaje zaustavljanje velikih ratnih žarišta u Ukrajini i na Bliskom istoku. Ipak, strateško partnerstvo s Evropom, prema njenom mišljenju, ostaje čvrsto: „Previše važnih interesa veže Ameriku i Evropu da bi ti odnosi bili dovedeni u pitanje. U multipolarnom svijetu punom izazova, sigurnosni aspekt ostaje na prvom mjestu.“

 Zapadni Balkan u Američkoj strategiji – malo prostora, ali važni signali

Vojni analitičar Hamza Višća naglašava da se Zapadni Balkan u novoj Američkoj strategiji pojavljuje samo marginalno. „Mi u principu nismo posebno obuhvaćeni tom strategijom, ni Bosna i Hercegovina (BiH), ni region. Spominjemo se uglavnom u kontekstu odnosa Kosova i Srbije. Sve ostalo je usmjereno na zapadnu hemisferu i američke ekonomske interese“, kaže Višća za BH radio 1.

Ipak, ističe važnu poruku dokumenta: „Amerikanci možda nisu spremni da intervenišu kao nekad, ali jesu spremni da smiruju situacije i da djeluju tamo gdje se može stvoriti ambijent za ozbiljna američka ulaganja. Ako se stvore uslovi da američka sredstva uđu u BiH, to znači i da su spremni da brane taj prostor, tamo gdje se interesi partnerskih zemalja poklope s interesima SAD-a.“

Prema navodima Višće, BiH iz toga može izvući jasan zaključak – što su odnosi s Amerikom dublji i ekonomija otvorenija, to je i sigurnosni kišobran jači. „Nadamo se da će južna plinska interkonekcija biti jedan od tih primjera. Ali trebamo razmišljati i o drugim oblastima, poput namjenske industrije. Takva saradnja bi omogućila razvoj kapaciteta i privukla i američki kapital“, kaže Višća.

Balkan kao geopolitička tačka i odgovornost BiH

Vraćajući fokus na širu sliku, Gupta naglašava da Zapadni Balkan mora ostati u euroatlantskim okvirima. „Region nema perspektivu ako ostane izvan NATO-a i Evropske unije. Balkan je strateški previše važan da bi bio zaboravljen. Za mir, ekonomiju i demokratiju, integracija je ključna.“

Kada je riječ o BiH, upozorava da se radi o politički kompleksnoj državi u kojoj je teško postići konsenzus. „BiH je u političkom 'kružnom toku' i teško može ostvariti ozbiljniji napredak bez podrške SAD-a i EU. Zato naši političari moraju graditi politike kompromisa i međusobnog uvažavanja. Najvažnije je očuvati mir“, napominje sagovornica DW-a

Značaj zapadne podrške Balkanu naglašava i vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović. On smatra da će promjena pristupa SAD-a proširenju NATO-a za BiH, i druge potencijalne zapadnobalkanske aspirante „otežati politički put ka Alijansi“.

Zato upozorava: „To bi moglo osnažiti uticaj drugih sila na Balkanu, poput Turske i Rusije, jer nedostatak jasne perspektive članstva produbljuje unutrašnje podjele i potiče snage koje se protive evropskim integracijama.“

Ahatović svoje tvrdnje potkrepljuje činjenicama da „Turska prodajom oružja (dronova) zapadnobalkanskim državama paralelno jača i svoj politički uticaj u regiji“, dok Rusija, ali i glavni američki suparnik u globalnim odnosima – Kina – već imaju svoje „ekspoziture“ u regiji.

„Srbija je na zapadnom Balkanu najveći nabavljač ruskog i kineskog oružja, dok Beograd istovremeno forsira i ekonomske veze s Kinom“, kaže Ahatović za DW.

Američka uloga u BiH: „Neće se povući“

Za sigurnosnog stručnjaka Vladimira Vučkovića, ključno je da američka uloga u BiH ostane dugoročna, bez obzira na šire smjernice navedene u Strategiji.

„SAD neće odustati od svoje ključne uloge u BiH. Ne smijemo zaboraviti da je Dejtonski mirovni sporazum jedan od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha SAD-a u modernoj historiji“, kaže Vučković.

Podsjeća da se Washington i ranije žalio na nedovoljna ulaganja u odbranu unutar NATO-a, ali da to nije prijetnja Balkanu nego unutrašnji problem unutar Saveza.

„Bez obzira na to hoće li BiH ući u NATO ili neće – o čemu trenutno postoji neslaganje unutar same BiH – važno je da BiH zadrži kurs ka Evropskoj uniji“, navodi on.

Vučković podsjeća i na važnost misije EUFOR Althea. „Misija može adekvatno odgovoriti na sve izazove i prijetnje koje bi mogle nastati. Njena uloga ostaje ključna“, smatra Vučković.

Manje očekivanja, ali više mogućnosti

Nova Američka strategija ne daje veliki prostor Zapadnom Balkanu, ali šalje jasne signale. SAD će biti prisutne tamo gdje postoje stabilni institucionalni partneri i jasan ekonomski interes.

Prema analitičarima, za BiH je to poruka da se treba manje oslanjati na vanjski angažman, a više raditi na domaćem konsenzusu te jačanju veza s Washingtonom, ali i Briselom.

Jer tamo gdje, kako kaže Hamza Višća, ulaze američka sredstva, SAD ih nemaju namjeru izgubiti, nego štititi.