11. septembar - Napadačima prijeti smrtna kazna | Politika | DW | 05.04.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

11. septembar - Napadačima prijeti smrtna kazna

Navodni „mozak“ terorističkih napada izvedenih 11. septembra 200. godine u Sjedinjenim Američkim Državama biće izvedeni pred specijalni vojni sud u Gvanatanmu. Proces bi trebalo da počne tek za nekoliko mjeseci.

Proces protiv petorice osumnjičenih za napade na Njujork i Vašington, a među njima i takozvanog glavnog planera terorističke mreže Al Kaide, Halida šeika Muhameda, prebačen je na vojni sud u američkoj bazi Gvanatamo na Kubi, saopštilo je američko Ministarstvo odbrane u Vašingtonu. Pentagon navodi da osumnjičenima, u slučaju da budu proglašeni krivim, prijeti smrtna kazna.

Halid šeik Muhamed se sa 16 godina priključio islamističko-fundamentalističkom Muslimanskom bratstvu.

Halid šeik Muhamed se sa 16 godina priključio islamističko-fundamentalističkom "Muslimanskom bratstvu".

Optuženi se u roku od 30 dana moraju pojaviti pred sudom gdje će im biti pročitana optužnica, a sudski proces bi mogao da počne tek za nekoliko mjeseci.  Osumnjičeni za napade izvedene 11. septembra se pored ostalog terete za „planiranje i izvođenje“ terorističkih napada otetim putničkim avionima na Svjetski trgovinski centar u Njujorku, kao i napad na Pentagon u Vašingtonu. U tim napadima, kao i rušenju jednog aviona u Pensilvaniji, poginulo je ukupno 2976 ljudi.

Odluku Ministarstva odbrane, da se proces vodi pred vojnim sudom,  pozdravila je Bijela kuća. Glasnogovrnik Jay Carney kaže da "Predsjednik želi biti siguran da odgovorni za napade na New York i Washington snose pravne posljedice".

Pored šeika Muhameda, pred Vojnim sudom u Gvantanamu odgovaraće i osumnjičeni teroristi Ramzi Binalshib, Ali Abdel Aziz Ali, Mustafa Ahmed al Musavi i Valid bin Ataš. Jemenac Binalshib živio je u Hamburgu zajedno sa Muhamedom Atom, koji je u napadu 11. septembra preuzeo upravljanje avionom i udario u Svjetski trgovinski centar.

Novi proces protiv osumnjičenih znači da se Obamina želja o zatvaranju Gvatanama još dugo neće ostvariti. Copyright: AP/DW

Novi proces protiv osumnjičenih znači da se Obamina želja o zatvaranju Gvatanama još dugo neće ostvariti.

Smatra se da je Binalshib bio jedan od Atinih najbližih ljudi koji je imao njegovo puno povjerenje. U terorističkoj ćeliji u Hamburgu on je važio kao organizator i „bankar“. Sva petorica su uhapšena u periodu između 2002. i 2003. godine i do prebacivanja u Gvantanamo 2006. godine bili su zatočeni u zatvorima američke tajne službe CIA-e.

Treći pokušaj

Prvi put su optuženi upravo u Gvantanamu pred jednim specijalnim sudom 2008. godine. Nakon što je Barak Obama preuzeo predsjedničku funkciju početkom 2009. godine postupak je odgođen. Razlog za to je bio između ostalog i Obamino obećanje u predsjedničkoj kampanji da će u roku od godinu dana po preuzimanju vlasti zatvoriti kontroverzni zatvor na Kubi.

Šef Al Kaide, Osama bin Laden ubijen je u akciji specijalnih snaga američke vojske 1. maja 2011. u njegovom skrovištu u Pakistanu.

Šef Al Kaide, Osama bin Laden ubijen je u akciji specijalnih snaga američke vojske 1. maja 2011. u njegovom skrovištu u Pakistanu.

No, zbog velikog protivljenja u američkom Kongresu to nije moglo da bude sprovedeno. Obama je potom planirao da osumnjičene teroriste izvede pred neki od civilnih sudova u Njujorku. Ali, i to je izazvalo masovna protivljenja.

Nakon terorističkih napada 11. septembra, a po nalogu američke vlade tadašnjeg predsjednika Džordža Buša, u Gvanatamo su pritvoreni mnogi osumnjičeni pripadnici terorističke mreže Al Kaide. Zatvor u Gvantamu se našao na meti žestokih kritika prije svega zbog mučenja i maltretiranja zatvorenika koja su tamo sprovođena. Šeik Muhamed je više puta bio podvrgnut mučenju, takozvanom „Voterbordingu“. Nekadanšnji „broj tri“ Al Kaide priznao je da je učestvovao u terorističkim napadima.

Autor: Svetozar Savić (dpa, afp)

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.