Štefánek o migrantskoj krizi u BiH: ″Slike izgledaju gore od stvarnosti″ | Politika | DW | 06.02.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Intervju

Štefánek o migrantskoj krizi u BiH: "Slike izgledaju gore od stvarnosti"

Rješenje migrantske krize u BiH bi moglo biti uspostavljanje stalnog standardnog centra, kaže Drahoslav Štefánek za DW. No, dodaje da će biti potrebno otvaranje više centara, raspoređenih ne samo u dva kantona.

Drahoslav Stefanek (prvi s lijeva) u razgovoru sa migrantima

Drahoslav Stefanek (prvi s lijeva) u razgovoru sa migrantima

DW: Boravili ste u BiH gdje ste posjetili kampove u kojima su smještene izbjeglice i migranti. Rekli ste da je situacija bolja nego što ste očekivali, te da ste se plašili da ćete u kampu Lipa zateći humanitarnu katastrofu. "Ono što sam vidio nije bilo ugodno, ali nije bila humanitarna kriza", rekli ste. Što je to ako nije humanitarna kriza? Što se još treba dogoditi da biste to nazvali humanitarnom krizom?

Štefanek: Naravno, ljudi u Lipi žive u teškim, strašnim uvjetima, pogotovo sada, boreći se tokom zime. Prije dolaska u Lipu vidio sam mnogo fotografija na društvenim mrežama, na kojima se, na primjer, vide ljudi kako se umivaju na niskim temperaturama na snijegu ili u rijekama. Ali ovo nisu slike iz Lipe. Vidio sam umivaonike u Lipi, tuševe, mobilne toalete. Šatori imaju grijanje, hrana se dijeli tri puta dnevno. Prisutni su liječnik i medicinska sestra. Razgovarao sam s migrantima koji žive u kampu, kao i s osobljem koje tamo radi. Bio sam u šatorima.

Situacija je daleko od dobre, ali osnovne potrebe su osigurane, zato sam se suzdržao od jačih riječi. To je kamp za hitne potrebe. Istodobno sam rekao da se situacija više neće ponoviti. Trebalo je više učiniti prije dolaska zime da se to spriječi. Također sam bio iznenađen da je tako mnogi ljudi u Lipi nosilo ljetnu odjeću ili papuče na nogama na ledenim temperaturama. Pitao sam IOM (Međunarodnu organizaciju za migracije – op. red.) o tome i oni su me uvjerili da je svaka osoba prilikom dolaska dobila toplu zimsku odjeću. Zbunjen sam zašto ih ljudi ne nose. Jer onda slike izgledaju gore od realnosti. No ja nikada nisam bio prijatelj snažnih izjava, koje nisu konstruktivne i koje nigdje ne vode. 

Slike su gore od realnosti, tvrdi Stefanek

"Slike su gore od realnosti", tvrdi Stefanek

Potrebno otvaranje više kampova

Na kraju posjete BiH ste rekli da ćete predložiti određena rješenja. Gdje vidite rješenje? Što ćete predložiti?

Rješenje bi moglo biti uspostavljanje stalnog standardnog centra, a on bi mogao biti u Lipi. No biti će potrebno više centara, i to ne samo u Unsko-sanskom ili Sarajevskom kantonu. Rekao bih tri do četiri manja centra svaki sa maksimalnim kapacitetom od 1000 osoba. To bi moglo biti popraćeno smještajem određenog broja migranata u hostele. Kontejneri iz Bire bi također mogli biti korišteni, kao kratkotrajno rješenje. Oni bi mogli biti prebačeni u Lipu. Ponovo kažem, nadam da se ovo neće ponoviti sljedeće zime.

"Zakazali smo", rekli ste osvrćući se na sadašnju situaciju kada je riječ o migrantskoj krizi u BiH. Tako su izvijestili mediji u BiH. Ko je zakazao? Vijeće Europe, EU, UN, BiH ili svi skupa?

Ne sjećam se da sam to rekao. Ja sam pozitivna osoba, više okrenuta budućnosti i traženju rješenja. Naravno, primarna odgovornost je na državi BiH. No mi svi znamo da su institucionalni sistem i okvir u BiH toliko komplicirani i glomazni, što često sprečava brzo, pa čak i adekvatno djelovanje. Međunarodna zajednica stvarno pomaže, EU više ili manje financira centre i kampove, IOM upravlja njima s drugim međunarodnim organizacijama. Veliki broj međunarodnih nevladinih organizacija je prisutan na terenu. Definitivno je potrebna bolja koordinacija između državnog i lokalnog nivoa. Saznao sam da su postojale operativne grupa na svakom nivou, ali one nisu bile međusobno povezane. 

Migranti u kampu Lipa

Migranti u kampu Lipa

Govorili ste i tokom posjete BiH o potrebi otvaranja više kampova za migrante širom zemlje. Stvara se dojam da bi migranti trebali ostati u BiH. Upravo su to tvrdili neki stručnjaci: kampovi bi trebali biti institucionalizirani i dugoročno rješenje za one migrante koje EU ne želi primiti. Hoće li se ovaj scenarij dogoditi u BiH?

Ja se ne zalažem za veći broj migranata u BiH, ja se zalažem za bolje uvjete od onih koji su već prisutni na tom prostoru. Ne možete efektivno rukovoditi kampom kao što je onaj u Blažuju gdje imate više od 3000 ljudi koji tamo žive. To nije održivo, a vidjeli smo ozbiljne sigurnosne i kriminalne incidente u Blažuju.

"Migranti su prije svega ljudi sa svojim ljudskim pravima"

Vijeće Europe je u više navrata kritiziralo odnos Hrvatske prema migrantima na granici sa BiH. Možemo li očekivati da Vijeće Europe poduzme mjere za zaštitu ljudskih prava na granici ili će ostati na retoričkim upozorenjima i osudama?

Ovo je bila hitna posjeta fokusirana uglavnom na uvjete koji vladaju u centrima i kampovima u Unsko-sanskom kantonu, tako da nisam bio u kontaktu s hrvatskim vlastima. Ali moj prethodnik se prilikom posjete BiH 2018. godine bavio pitanjem pushback-ova. Oni su dio problema.

Trenutno postoje tri slučaja koja su sirijski državljani pokrenuli protiv Hrvatske u vezi s navodnim vraćanjima (pushback-ovim) pred Europskim sudom za ljudska prava. Sud je dio sistema Vijeća Europe. Vijeće Europe nema vojsku, niti policiju.

No molim Vas, uzmite u obzir da sam sa svojim timom došao u BiH i putovao dugo u vrlo teškim uvjetima zbog pandemije virusom korona. Mi se zaista trudimo.

Vi ste specijalni izaslanik Vijeća Europe, institucije čija je glavna zadaća, briga za ljudska prava. Zašto migranti – ne samo u BiH, nego i u ostatku Europe – ne mogu ostvariti svoja osnovna ljudska prava? Što će Vijeće Europe uraditi da im pomogne u ostvarivanju tih prava?

Mislim da je jedan od razloga što se na migraciju općenito gleda prije svega sa sigurnosnog stajališta. Mi smo ovdje da podsjetimo da su migranti prije svega ljudi sa svojim ljudskim pravima. Narativ je nažalost negativan, što često vodi do kriminalizacije migranata, a ponekad čak i onih koji im pomažu.

"EU ne ostavlja BiH na cjedilu"

EU ne želi primiti migrante iz BiH, koji s druge strane BiH vide samo kao tranzitnu zemlju. BiH je pak zemlja sa mnogo vlastitih problema i nije se u stanju nositi sa migrantskom krizom. Ostavlja li EU (a ne samo EU, već cjelokupna međunarodna zajednica) BiH na cjedilu u ovom slučaju?

EU ne ostavlja BiH na cjedilu. Kao što sam rekao, EU financira centre i kampove, svaki obrok koji je tamo dostavljen plaća EU, što je već puno. EU može pomoći još više, ali postoje ograničenja i na bh. strani. Primjerice sporazum s Frontexom nije ratificiran od strane BiH. 

Stefanke (prvi s lijeva) tokom posjete migrantskim kampovima u BiH

Štefanek (prvi s lijeva) tokom posjete migrantskim kampovima u BiH

EU glavni financijer, IOM glavni operater

EU je dodijelila 89 miliona eura UN-u i nevladinim organizacijama za pomoć migrantima, ali ne i vlastima u BiH. Razlog zašto većina financijskih sredstava ne ide vlastima je, kako se nezvanično može čuti u Briselu, njihova nefunkcionalnost i njihova nesposobnost da uspostave učinkovit mehanizam koordinacije, provedbe, kontrole, itd. No i pored toga postoji pitanje što se dogodilo sa tim novcem. Imate li Vi neka saznanja o tome i ako da, što biste nam mogli reći?

O tome ne mogu dati nikakvu prosudbu. Vijeće Europe nije strana ni u jednom tih aranžmana ili ugovora. Na osnovu onoga što sam vidio, EU je glavni, ako ne i jedini financijski partner, a IOM glavni operativni partner.

Na početku migrantske krize 2015. godine veliki broj zemalja EU je kritizirao Viktora Orbana i njegovo postavljanje žice na granicama Mađarske. Ako pogledamo na trenutno stanje na granici između BiH i Hrvatske (koja je članica EU) stiče se dojam da u međuvremenu cijela EU slijedi Orbanovu politiku. Je li u cijeloj EU pobijedila Orbanova politika prema migrantima?

Kao što sam već rekao, razmatranje pitanja sigurnosti dominira temom migracija, a migracijski narativ je negativan. Organizacije za ljudska prava, kao što je Vijeće Europe, trebaju staviti perspektivu ljudskih prava na dnevni red. Moramo naporno raditi da bismo to postigli. Siguran sam da bi i sigurnosno i pitanje ljudskih prava mogli dobro koegzistirati.

 

Drahoslav Štefánek je specijalni predstavnik za migracije i izbjeglice glavne tajnice Vijeća Europe. Štefánek je bio šef Ureda Vijeća Europe u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) od 2017. do 2019. i veleposlanik i stalni predstavnik Slovačke Republike u Vijeću Europe od 2012. do 2016. godine.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android