Balkanska ruta evropskog novca | Politika | DW | 13.01.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Balkanska ruta evropskog novca

90 miliona evra ušlo je u BiH u posljednje tri godine za pomoć migrantima. Stanje na terenu nije u skladu sa tim iznosom. DW je istraživao gdje je utrošen novac. Ključne institucije u BiH odbili su da govore o utrošku.

Bosna i Hercegovina je prije tri godine postala jedna od ključnih zemalja za migrante, na tzv. balkanskoj ruti prema zemljama EU. Eskalacijom krize u posljednjih mjesec dana, posebno u Unsko-sanskom kantonu, nehumanim uslovima u kojima migranti borave, otvorilo se pitanje na šta je potrošeno 90 miliona evra, koje su u zadnje tri godine ušle u BiH na ime pomoći migrantima.

Sav novac od Evropske unije, bilo da se radi o Evropskoj komisiji ili pojedinačnim uplatama zemalja članica, išao je preko IOM-a. Za tri godine IOM- u je uplaćeno 76.851.217 evra. Od tog iznosa, do kraja prošle godine potrošeno je 51. 560.327 evra.

Procedura

A način dodjele sredstava odvija se na sljedeći način: Nakon što EU donese odluku o iznosu sredstava koja će se doznačiti, prioriteti i budžet se dogovaraju na sastanku između predstavnika EU Delegacije u Bosni i Hercegovini, Ministarstva bezbjednosti BiH, IOM-a i UN partnera i Danskog izbjegličkog savjeta. Konačna odluka o doznačavanju sredstava i budžetu je na donatorima.

“Nadzor nad izvršenjem budžeta vrši ‘Upravni odbor za IPA specijalne mjere’ koji se redovno sastaje, a čine ga predstavnici EU Delegacije u BiH, Ministarstva bezbjednosti, Granične policije, Službe za poslove sa strancima, IOM-a i UN partnera i DRC-a. Ovaj odbor djeluje kao forum na kojem se donose odluke o potrebi izmjena u izvornom budžetu, na osnovu izraženih potreba, o kojima se razgovara i donose odluke”, rekli su nam u IOM-u.

Da bi se osigurala potpuna odgovornost i transparentnost, IOM podnosi tromjesečni izvještaj pomoćniku ministra za migracije (pri Ministarstvu bezbjednosti BiH) i EU Delegaciji u BiH. Izvještaj sadrži detalje o sredstvima koje su IOM i partneri potrošili prethodnog mjeseca. Pomoćnik ministra podnosi ove izvještaje Ministarstvu finansija BiH kako bi dobio njihovo mišljenje, a nakon što dobije ovo mišljenje i izvještaj se finalizira, dostavlja ga Savjetu ministar BiH prije održavanja njihovog sastanka. Osim toga, IOM takođe na isti način dostavlja detaljan godišnji finansijski izvještaj. 

Bosnien und Herzegowina | Flüchtlingslager Lipa bei Bihac

Predstavnici IOM-a u kampu Lipa

Muk u Ministarstvu bezbjednosti 

Tražili smo odgovor u Ministarstvu bezbjednosti BiH o načinu rada i raspodjeli sredstava od migrantske krize, kao i podatak koji projekti su odboreni, ali ni nakon sedam dana, odgovor nismo dobili.

Najviše novca otišlo je u Unsko-sanski kanton koji je istina, podnio najveći teret migrantske krize. Tri godine nakon početka ovog problema, u USK se nalazi čak 80 odsto migranata, od oko 12 hiljada, koliko se procjenjuje da ih ima u cijeloj BiH. Dio sredstava i danas ide na smještaj tih migranata u prihvatnim objektima, poput hotela Sedra koji se nalazi između Bihaća i Velike Kladuše, zatim Mirala u Kladuši i donedavno Bire, u centru Bihaća. Za ukupno sedam prihvatnih centara u BiH do sada je izdvojeno 7.140.00 evra, odnosno 14 osto od do sada utrošenih sredstava.

40 miliona za hranu, zdravstvenu zaštitu….čizme policiji

Dalje, 39 miliona evra ili 77 odsto od do sada utrošenih sredstava, raspoređeno je na humanitarnu pomoć – hrana, zdravstvena zaštita, sklonište, higijena i troškovi rada, kao i upravljanje centrima.

Direktnu pomoć institucijama BiH, IOM je realizovao u izosu od oko 3,5 miliona evra.

“To se odnosi na nabavku vozila za Graničnu policiju, Službu za poslove a strancima, policiju USK. Zatim isplate plata službenicima koji su raspoređeni za pomoć migrantskoj krizi – za policijace iz Republike Srpske i Granične policije u Zvorniku, Foči, Bijeljini, Bihaću i Trebinju”, rekli su u IOM-u. 

Takođe, od tih sredstava obezbjeđena je zaštitna oprema za policajce USK, 50 pari zimskih čizama, pancira za kontrolu demonstracija, policijskih šljemova i čizama, kao i nabavka ambulantnog vozila za zdravstvene vlasti Unsko-sanskog kantona.

Iako smo poslali zahtjev za dostavljanje podataka o utrošku sredstava i njihovu raspodjelu u zadnje tri godine na ime migrantske krize, iz Vlade USK nisu odgovorili. Odgovor smo dobili od gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića, koji je i ranije upozoravao na netransparentno trošenje sredstava, te da novac ulazi u BiH a da kanton ne dobija dovoljno sredstava za borbu sa migrantskom krizom.

Fazlić: “Neću da ganjam tuđe pare”

“Ja znam ko nije dobio. Grad Bihać nijednu marku nije dobio na ime migrantske krize. Mi jesmo uspjeli preko Velike Britanije koja je imala neke projekte, na koje smo aplicirali. Ali preko IOM-a za migrante nikada nismo dobili ništa. Ko je plaćao Crvenom krstu za volontere, ko je plaćao hranu, to ne znam. Ja neću da ganjam tuđe pare” kaže Fazlić, podsjećajući da su USK i Grad Bihać dali oko pola miliona maraka za uređenje kampa Lipa i plaćanje komunalnim preduzećima za početak rada kampa u martu prošle godine.

Crveni krst Federacije BiH je pristup sredstvima za zbrinjavanje migrantske krize ostvario putem prijava na objavljene pozive za dostavljanje projekata ili na osnovu direktnog zahtjeva donatora. Za realizaciju pomoći migrantskoj krizi samo u Unsko sanskom kantonu, utrošeno je oko 3,4 miliona maraka, podaci su Crvenog krsta Federacije BiH. Za tu namjenu kroz donatorska sredstva, obezbjeđeno je četiri miliona maraka. 

Migranti u BiH - Gdje je novac?

Migranti u BiH - Gdje je novac?

“Crveni krst je kroz svoju strukturu angažovao veliki broj volontera, a posebno u USK i Bihaću u prvih nekoliko mjeseci migrantske krize, kao i za vrijeme privremenog kampa na Vučjaku, kada je uz pomoć građana pružao podršku migrantima”, navode u CKFBIH, navodeći za šta je novac utrošen u tom periodu. 

Sredstva za “značaj ispravnog održavanja higijene”

“Sredstva su realizovana u svrhu pružanja pomoći migrantima u vidu pripreme i distribucije obroka u migrantskim centrima, obezbjeđenja osnovnih humanitarnih roba (hrana, higijena, odjeća, obuća, deke, vreće za spavanje, stambeni kontejneri, poljske kuhinje, oprema i sredstva za rad kuhinja i slično), pružanja prve pomoći i psihosocijalne podrške migrantima u tranzitu, kao i informisanja migranata o minskoj situaciji u BiH, načinima prevencije trgovine ljudima, značaju ispravnog održavanja higijene i brige o zdravlju, obnavljanja porodičnih veza, edukacija osoblja i volontera angažovanog u humanitarnom i zdravstvenom zbrinjavanju migranata. Pored ovoga novčano smo, u iznosu od oko 300.000 KM pomogli socijalno ugrožene građane u lokalnim zajednicama u kojim privremeno borave migranti”, saopštavaju za DW iz Crvenog krsta FBiH.

Ipak, ostaje nejasno nekoliko stavki, od plaćanja volontera, pa do nabavke kontejnera preko Crvenog krsta, iako je taj posao obavljao IOM u najvećoj mjeri. 

11 miliona evra preko DRC-a

Takođe, prema podacima Danskog savjeta za izbjeglice (DRC), koje je sarađivalo sa svim organizacijama na terenu, cifra o ulasku preko 85 miliona evra u BiH u zadnje tri godine je kažu najvjerovatnije tačna, ali to ni oni nisu mogli da potvrde. DRC je u zadnje dvije godine dobio 11 miliona i 618 hiljada evra.

“Sredstva su utrošena na pružanje primarne zdravstvene zaštite za lica u pokretu, na dnevnoj bazi, u svim prihvatnim ustanovama, uključujući: Blažuj, Ušivak, Miral, Sedra, Borići, Bira (do zatvaranja 30. septembra) i Lipa (do zatvaranja 23. decembra), medicinsku njegu, odgovor na COVID-19, pružanje psiho-socijalne pomoći, podrška za mentalno zdravlje migrantima, podjela direktne pomoći hrane, zimske odjeće, pokrivača, šatora. Takođe dio sredstava utrošen je i na tzv. pushbackove iz Hrvatske u BiH, uključujući prikupljanje svjedočenja, medicinsku njegu za žrtve nasilja na granici”, saopštili su za DW iz DRC-a.

Nedostaje na računu

Gotovo 90 miliona evra ušlo je u BiH na ime migrantske krize, posljednji su podaci Evropske komisije. Od toga, kako se može vidjeti, IOM je dobio 76 miliona evra, uz dosadašnji utrošak od 51 milion i oko 25 miliona koja su još na raspolaganju do sredine godine. Razlika koja nedostaje, ukoliko se 11 miliona DRC-a podvede pod sredstva IOM-a (mada ne bi trebalo), je oko 14 miliona evra. Činjenica je da su sve institucije i organizacije koje se bave pitanjem migrantske krize, aplicirale za projekte i dobili novac, ali je i očigledno da malo ko od njih želi da govori o tome.

“Da vam kažem, šta god ja mislio o nekim lošim potezima, da nije bilo IOM-a i EU, u Bihaću i USK-u bi bila opšta katastrofa kada je riječ o migrantskoj krizi, s obzirom da niko nije preduzimao ništa. Ali očigledno je da gdje ima novaca ima i lopova, ali ja neću o tuđim parama da vodim računa”, zaključuje gradonačelnik Bihaća, Šuhret Fazlic.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android