Štampa na njemačkom o izborima u BiH: Došlo je vrijeme za katarzu | Kiosk | DW | 03.10.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Promjene u BiH?

Štampa na njemačkom o izborima u BiH: Došlo je vrijeme za katarzu

Štampa na njemačkom na dan izbora u BiH piše o znakovima nervoze u velikim bh. partijama. „Etnički nacionalizam i korupcija vode do raspada države a građanske, liberalne snage nadaju se promjenama.“

Austrijski Standard piše kako će biti uzbudljivo vidjeti da  li će izbori u BiH donijeti promjene. List podsjeća kako je na državnom nivou momentalno na vlasti koalicija velikih nacionalističkih partija i da su SDA,SNSD i HDZ bh. ministarstva raspodijelila unutar sebe, a da na nivou Federacije BiH postoji vlada u tehničkom mandatu, jer HDZ od 2018. blokira njeno formiranje

„Ukoliko bi na državnom nivou bila formirana koalicija bez HDZ-a, onda bi HDZ mogao popustiti sa bojkotom na nivou Federacije BiH i odustati od dosadašnjih blokada, jer ima veliki interes postaviti svoje ministre na državnom nivou", piše Standard.

U RS dominira srpska nacionalistička ideologija

"U RS dominira srpska nacionalistička ideologija"

Standard ukazuje kako u kantonu Sarajevo ne vladaju velike nacionalističke partije već  socijaldemokrati sa Našom strankom i Partijom naroda i pravde. Piše i kako bi „koalicija bez velikih korumpiranih i nacionalističkih partija na državnom nivou bila moguća samo kada bi opozicija u RS-u osvojila dovoljan broj glasova.

Austrijski list istovremeno ukazuje kako će biti jako zanimljivo vidjeti kako će proći utrka za predsjednika/cu entiteta Republika Srspka. „U RS-u, gdje dominira srpska nacionalistička ideologija, biće uzbudljivo posmatrati kakav će rezultat ostvariti mlada ekonomistkinja i univerzitetska profesorica Jelena Trivić iz PDP-a, čiji je protukandidat ultradesni, od strane Kremlja potpomognuti separatista Milorad Dodik", piše austrijski Standard.

Süddeutsche Zeitung: Luzeri zakrvavljenih očiju"

„Oni koji su odrasli u Sarajevu i do danas ostali vjerni svom rodnom gradu navikli su se na štošta", piše Süddeutsche Zeitung (SZ) i ilustruje to izjavom supruge predsjedničkog kandidata SDA, koju je dala na izbornoj kampanji početkom izborne sedmice. Sebija Izetbegović je predstavnike liberalne opozicije nazvala "luzerima zakrvavljenih očiju". Budu li oni imali uspjeha, došapnula je Sebija Izetbegović, ljudi bi uskoro opet mogli završiti u "logorima” i "masovnim grobnicama”, piše novinar ovog minhenskog lista.

Šta bh. dijaspora očekuje od Opštih izbora u BiH?

„Ja zapravo nisam od onih koji razmišljaju o iseljavanju, kaže sarajevski kazandžija Adnan Hidić, koji se u posljednje vrijeme sve teže suprotstavlja trendu iseljavanja. Pogotovo jer ga žena stalno pita: Zašto i mi ne odemo? Što ćemo kad opet dođe rat? U kakvom društvu odrastaju naša djeca ovdje? "Retorika političara je ono što plaši ljude”, kaže Hidić. Svake godine zemlja gubi više od dva posto stanovništva", uvodi SZ čitaoce u priču o izborima u BiH.

Njemački list dalje pojašnjava kako to: „gledano izvana nisu normalni izbori" jer je politički sistem „izuzetno kompliciran". Potom navodi kako narod bira članove tročlanog državnog Predsjedništva, državnog parlamenta i odgovarajućih parlamenata dva entiteta: Federacije BiH i RS-a ali i parlamente kantona unutar entiteta Federacija BiH.

 „Plakati biračima sugeriraju nepregledan broj ozbiljnih lica, rijetko se tu radi o sadržajima. Glavni problemi zemlje, masovni egzodus, strahovito zagađenje i korupcija ostaju netematizovani kao ni ideje za rješenje tih problema. Umjesto toga, kreštavi nacionalistički tonovi poput onih kandidatove supruge sugeriraju ljudima s čime se suočavaju ako se ne glasaju za njihovu stranku: sa sudbinom žrtava masovnih ubistava i protjerivanja, kao devedestih", piše dalje SZ.

Bez nacionalnog pečata

"Ovakve izjave pokazuju da se ovi političari jako boje gubitka izbora”, citira SZ sociologinju Azru Zornić nazivajući ovu profesoricu velikom damom bh. civilnog društva, koja se  dugi niz godina „bori protiv etnonacionalističkog principa" i koja „ne želi biti ni Bošnjakinja, ni Srpkinja, ni Hrvatica, već jednostavno Bosanka, građanka svoje države bez nacionalnog pečata". Sud se s njom složio 2014. godine, no presudu do danas niko nije sproveo.

Süddeutsche Zeitung potom oslikava atmosferu u OHR-u. "Od ovog ureda postoje vrlo velika očekivanja", kaže Schmidt. Ovih dana ima mnogo sastanaka s ljudima iz civilnog društva koji hitno žele razgovarati s njim. Nekima je rekao: "Idite bolje u Parlament, tamo su ljudi koji mogu mijenjati ustav. Ja to ne smijem." Umjesto na revolucionarne promjene, Schmidt se želi fokusirati na male korake i veće političko učešće. "Nadam se da možemo probiti blokade i pokrenuti političku i društvenu dinamiku", kaže Schmidt  za SZ.

„Schmidt odbacuje optužbe da je dopustio Zagrebu da jednostrano utiče na njega: Naravno da se mora razgovarati i sa susjednim državama i to ne samo s Hrvatskom. Našao sam se na meti kritika jer sam imao i intenzivne razgovore sa srbijanskim predsjednikom Vučićem", citira njemački list visokog predstavnika Schmidta.

Mnogi građani okrenuli leđa političkom sistemu u BiH

„Pokušaću promijeniti političku situaciju u zemlji“

U međuvremenu su mnogi građani odavno okrenuli leđa političkom sistemu. "Na kraju krajeva, nije bitno da li je na vlasti Marko ili Janko ili bilo ko drugi”, citira SZ mladu mamu Jelenu Radanović dok svojoj šestomjesečnoj kćerkici gura kašicu sa hranom u usta. Ova policajka po profesiji također izvještava da mnogi iz njene generacije žele emigrirati ili su već otišli. I bitno joj je da posao u policiji nije dobila vezama, nego učinkom.

"Nije najveći problem nacionalizam, nego korupcija”, kaže Damir Arnaut. Nekoć ambasador u Australiji, sada sjedi u parlamentu i zastupnik je liberalne Naše stranke i na čelu je Komisije za borbu protiv korupcije. Njemački list navodi kako je američka administracija uvela sankcije jednoj  državnoj tužiteljici, Bošnjakinji zbog veza sa organizovanim kriminalom, bazirane na izvještaju te Komisije a da je to prethodno urađeno sa srpskim i hrvatskim tužiteljima. On za SZ kaže i kako  korupcija u zemlji nije ograničena samo na jednu etničku grupu. „Ali činjenica da je njegova komisija, sa članovima iz šest različitih stranaka, u stanju da ostvari dobre rezultate pokazuje da se uprkos kompleksnoj Dejtonskoj strukturi  u zemlji može puno toga ostvariti. Ali, samo ako se hoće".

SZ navodi i riječi Azre Zornić koja također osjeća kako „puše novi vjetar"i da se „vrijeme etnonacionalističkih stranaka okončava".  Ona smatra da se uspjelo mobilizirati puno „nebirača" i da je „došlo vrijeme za katarzu", piše između ostalog Süddeutsche Zeitung iz Minhena.

Priredila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu