Šta radi Europska komisija? | Evropa | DW | 15.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Šta radi Europska komisija?

Dok se oko izbora kandidatkinje za predsjednicu Europske komisije vode žestoke političke rovovske borbe brojni bi se mogli zapitati: Zašto je taj posao tako važan i koje zadaće bi imala Ursula von der Leyen?

Političke rovovske borbe oko dodjeljivanja vodećih pozicija u EU bijesne sedmicama. I od kako su šefovi država i vlada imenovali Ursulu von der Leyen, njemačku ministrica odbrane za predsjednicu Europske komisije sukob se nije smanjio - naprotiv. Iza toga stoji i desetljećima stare borbe za moć u Europi, koje se vodi između Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije. 

Zadaci komisije

Europska komisija se najbliže može uporediti sa vladom države članice. Ona ima egzekutivnu vlast u državi i mora nadzirati poštivanje ogromnog broja propisa i zakona. Ono što zvuči suhoparno za svakog građanina je ipak važno: Primjerice riječ je o kontroli životnih namirnica, dozvoli korištenja hemikalija, medikamenata, ograničavanju nivoa ispušnih plinova iz automobila i brojnim drugim stvarima - sva područja svakodnevnog života su time obuhvaćena. 

Istodobno je zadatak Komisije predlaganje novih zakona i propisa koje zatim onda tokom višestupanjskog postupka moraju usvojiti Vijeće ministara i Parlament. To ponekad može voditi do velikih sukoba kao u slučaju smjernica o radnom vremenu, koje određuju maksimalno radno vrijeme tokom sedmice. To znači primjerice za bolnice da njihovi ljekari više nisu mogli biti angažirani danima u dnevnim i noćnim smjenama. Stoga su bolnice trebale više osoblja i morale su svoje planove o smjenama reorganizirati. Brojne zemlje članice su se tome usprotivile.

S druge strane EU je sama odgovorna za trgovinska pitanja. Ona može od A do Ž pregovarati o sporazumima sa trećim zemljama, kao nedavno sa Mercosur grupom. Na kraju oni međutim moraju biti ratificirani od strane zemalja članica i onda često nastaju protivljenja iz nacionalnih interesa.

Europska komisija također djeluje kao čuvar europskih pravila. Tako je nedavno odlučila o tome da neće pokrenuti postupak u slučaju prekomjernog deficita protiv Italije zbog povrede Pakta o stabilnosti eura. Pri takvim odlukama uvijek ulogu igraju i politička promišljanja. Komisija mora često pronaći srednji put između vjernosti pravilima i smisla za političku realnost.

To je posebice jasno postalo prilikom postupka zbog povrede pravila pravne države protiv Poljske i Mađarske. Usklađenost demokratskih načela spada u srž europskih ugovora.

Ursula von der Leyen

Ursula von der Leyen, buduća predsjednica Europske komisije?

Politički ciljevi

Najveća moć Europske komisije je možda u tome da ona sama može odlučiti o najvećim dijelovima njenog programa rada. Ona sebi može postaviti kao cilj usklađivanje životnih uvjeta u EU, borbu protiv nezaposlenosti mladih ili pokrenuti veliki program ulaganja kao što je to učinio odlazeći predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. 

Za njegovu imenovanu nasljednicu Ursulu von der Leyen je jasno da mora biti ispoštovana volja birača sa posljednjih europskih izbora i shodno tome da klima mora postati težište rada u narednom sazivu Komisije: "Naravno da diskutiramo o najvećem izazovu u našem društvu za naredne generacije. Čuli smo glasove ljudi, posebice mladih ljudi. Oni žele akciju za budućnost naše planete. Moramo biti ambiciozniji jer nam ponestaje vremena", rekla je Ursula von der Leyen.

I kada je riječ o pitanjima kao što su spašavanje izbjeglica u slučaju nužde na moru, očuvanje ljudskih prava i druga politička osnovna pitanja Europska komisija ima snažan glas. Međutim, ako se izjasni za obnovu spašavanja izbjeglica u Sredozemnom moru onda se s tim moraju složiti i zemlje članice i prije svega staviti na raspolaganje brodove i osoblje. Jer Komisija nema vlastite brodove i jedinice za djelovanje.

Način djelovanja

Europska komisija se sastoji iz dva dijela - rukovodstva sastavljenog od povjerenike iz 28 zemalja članica. "Primus inter Pares", prvi među jednakima, je predsjednik Komisije. On svakom od povjerenika dodjeljuje specijalizirani resor kao što su poljoprivreda, konkurentnost itd. On ili ona mogu istodobno imenovati niz potpredsjednika koji onda imaju veće odgovornosti.

Za ove grupe radi 25 000 stalnih službenika EU u specijalističkim odjelima. Oni nisu politički delegati, već visokokvalificirani eksperti iz svih država članica. Natječaj za ulazak u službu EU je poznat kao posebice težak ispit. Ovdje su zastupljena sva specijalizirana područja, od stručnjaka za trgovačko pravo, preko eksperata do eksperata za životne namirnice. Oni rade za povjerenike, brinu se za kontinuitet i moraju političke ideje pretočiti u pravne tekstove.

Jean-Claude Juncker

Jean-Claude Juncker, odlazeći predsjednik Europske komisije

Predsjednik Europske komisije zastupa ovu instituciju i u vanjskim pitanjima, primjerice prilikom susreta sa američkim predsjednikom Trumpom kada je bilo riječi o trgovinskom ratu ili prilikom Samita G20 u Osaki. Također on nadgleda odnose sa zemljama koje su potpisale sporazume o pridruživanju i pristupnim kandidatima. Predsjednik Jean-Claude Juncker je prilikom svog prvog susreta sa novim ukrajinskim predsjednikom Zelenskijem opisao kako su se dobro razvili odnosi između EU i Ukrajine posljednjih godina: "Novi predsjednik, gospodin Zelenskij, je započeo svoj mandat u trenutku kada su odnosi između Ukrajine i EU najbolji kojih se mogu sjetiti. Naše partnerstvo je dostiglo uzajamnu solidarnost i prijateljstvo. Zbog toga pratimo tu solidarnost konkretnom podrškom", rekao je Juncker. 

Predsjednik Komisije primjerice dogovara i programe podrške sa Ukrajinom koja polako treba uvesti europske standarde.

Budžet

Sredstva za tzv. politiku prema susjedstvu dolaze iz tome namijenjenog dijela proračuna EU. Protekle godine su iznosila 145 milijardi dolara od čega su morali biti plaćeni svi projekti Komisije. Najveća stavka je pri tome i dalje podrška poljoprivredi, praćena regionalnim projektima podrške koji pomažu ekonomski slabim regionima. Ako se novac želi preraspodijeliti s tim se mora složiti Europsko vijeće. Ako Europska komisija želi potrošiti znatno više novca za zaštitu klime mora se boriti za to pri raspodjeli sredstava.

Sukob oko visine budžeta i njegove raspodjele spada u najveće političke bitke u EU. Zemlje neto platiše na sjeveru žele ograničiti izdatke i potražnju. Zemlje kao Poljska i druge, koje dobijaju velike sume iz zajedničkog budžeta, se suprotstavljaju njihovim zahtjevima. Na kraju kao i uvijek u EU se pronađe kompromis.

Usput rečeno: Jadikovanje zbog visine budžeta EU je prije svega nacionalna škrtost: On je u posljednjem sedmogodišnjem periodu iznosio samo jedan posto brutonacionalnog proizvoda EU. I: Žalba na broj tzv. eurokrata u Briselu je čista polemika: Oko 25 000 službenika je još uvijek zaduženo za 450 miliona građana. Svaki njemački grad srednje veličine ima više državnih službenika.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije