1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Agrokor je samo prazna ljuštura

10. oktobar 2017.

Kao narkoman kome je potrebno sve više droge da bi ona uopšte delovala, tako je „Agrokor“ godinama tonuo sve dublje u dubioze. A ostaje i sumnja da se nastavlja „poslovanje na hrvatski način“.

https://p.dw.com/p/2lYlu
Bilans je podvučen, ali priča još nije završena: sada slede nagodbe, eventualno tužbe, a možda i istrage…Foto: DW/D. Dobric

„Svi smo znali da koncern ima problema, ali nismo mogli da ih lociramo. Mislio sam da sam sve video, bio sam konsultant u mnogo kompanija u Hrvatskoj, ali iznenadio me je iznos koji je godinama uspeo da bude sakriven. Frapantno je to što su toliki iznosi toliko lako bili prikrivani svih ovih godina.“ To su reči specijalnog poverenika Vlade Hrvatske u „Agrokoru“ Ante Ramljaka koje je on izgovorio na predstavljanju nalaza revizije poslovanja najveće hrvatske kompanije za 2016. (i 2015.) godinu. One najbolje govore o tome šta su revizori pronašli u megakompaniji Ivice Todorića.

Todorić i njegova menadžerska ekipa su – a nema razlog da se sumnja u reviziju koju je sprovela jedna od najvećih i najuglednijih svetskih revizorskih kuća Pricewaterhouse Coopers – jednostavno sakrili 3,9 milijardi kuna obaveza, nisu prikazali 2,2 milijarde kuna operativnih i finansijskih troškova, pozajmice u visini od 2,1 milijardu (dobrim delom samom Todoriću) knjižili su kao novac i novčane ekvivalente – a pritom je veliko pitanje što je od toga naplativo. Povrh toga, manipulisali su vrednostima poslovnih udela i precenjivali prihode. Kad se podvuče crta, „Agrokor“ je s više od sedam milijardi kuna vrednosti pao na 14,5 milijardi kuna obaveza iznad vrednosti kapitala, što je umanjenje za frapantnih 21 milijardu kuna.

Kroatien Ante Ramljak Beauftragter für den Konzern Agrokor
Ramljak: Ovako nešto još nisam video!Foto: DW/D. Dobric

„Fasada drži, a temelji klize“

Dug se gomilao godinama. Revizori su utvrdili neprikazivanje troškova od 2010. Te godine počelo je sa samo 58 miliona kuna, pa 429 miliona iduće 2011, pa još 473 miliona 2012. godine i 469 miliona 2013, 494 miliona 2014, 343 miliona 2015. Malo pomalo – kao narkoman kome je potrebno sve više droge da bi ona uopšte delovala – tako je i „Agrokor“ tonuo sve dublje.

Dug prema „Adrisu“, recimo, u visini od gotovo milijardu kuna, nastao je kao pozajmica 2011. godine na rok od godinu dana. Iduće godine produžen je na još godinu. Pa na još godinu. Pa još, sve dok nije s kamatom narastao na ono što je „Adris“ iskazao u svojim izveštajima za 2016. godinu, a „Agrokor“ nije.

Milijarda kuna za luksuz Todorićevih

Između ostalog, „Agrokor“ je s Ivicom Todorićem sklopio ugovor o pripremi izlaska dela kompanija na berzu, tzv. IPO, u kojem se najbogatiji Hrvat obavezao da će koncernu da vrati novac za pripremu javne ponude deonica kada se ona ostvari. A ako se ne ostvari - trošak će da snosi koncern. Bilo je to 2011. godine, a sve do raskidanja ugovora u decembru 2016. godine, kada se verovatno videlo da đavo dolazi po svoje, Todorić i porodica su na račun IPO stavili i letovanja i jahtu i helikopter i putovanja i svašta još – za više od milijardu kuna.

Kroatien Konkurs Lebensmittelkonzern Agrokor
Todorićeva skromna jahta „Jana“ koštala je samo mali deo novca „pozajmljenog“ od koncernaFoto: DW/D. Dobric

I dok se neiskazani dug godinama gomilao i rastao, firme koncerna iskazivale su dobit pa je isplaćivana i dividenda. Takvo iskazivanje profitabilnosti omogućilo je da se koncern dalje zadužuje, jer na površini je „sve izgledalo super“, kako su to mnogi opisali ovih dana. „Fasada drži, a temelji klize“, pevao je davno Đorđe Balašević.

Poverenici u šoku

Nakon revidiranih izveštaja o poslovanju desetak ključnih kompanija iz sistema „Agrokora“ činilo se da dalja iznenađenja više nisu moguća. Ali jučerašnje izlaganje vladinog poverenika Ante Ramljaka šokiralo je javnost, kaže za DW Edita Vlahović Žuvela, glavna urednica portala NovacZaSve.com. „Revizija je pre svega utvrdila da su dugovi dojučerašnje nacionalne perjanice, na nivou cele grupe koju čini pedesetak preduzeća u nekoliko zemalja, veći od imovine. Da je ’Agrokor’ samo prazna ljuštura“, kaže Vlahović Žuvela.

To je šokiralo i poverioce, što je priznao i sam Ramljak. On je međutim dodao da su oni ipak naslućivali da su brojke takve. I iako je Ramljak i dalje optimista i o katastrofalnim brojkama govori kao o „osnovi za pregovore o nagodbi“, poveriocima se ne piše dobro, misli Vlahović Žuvela. „Ramljak veruje da je nagodba poverilaca moguća – uz značajne otpise. Ali kolike – on to još uvek ne otkriva.

„Ako do nagodbe uopšte dođe, verujem da će otpisi biti veoma, veoma veliki, bez obzira na to što su veliki dobavljači odmah poručili da ne pristaju na otpis više od 15 odsto. Prosek otpisa potraživanja u dosadašnjim stečajevima u Hrvatskoj je oko 70 odsto. Nakon jučerašnjih brojki, pitanje je ko će uopšte moći da se naplati, pogotovo ako se nagodba izjalovi – ne samo zbog nepristajanja poverilaca, već i zbog mogućnosti da Ustavni sud sruši Lex Agrokor, na šta upozorava sve više pravnih stručnjaka.“

Kroatien Agrokor Konzern
Foto: DW/D. Dobric

Povlašćene informacije?

Osim preispitivanja ustavnosti Zakona o vanrednoj upravi, Hrvatsku sigurno čekaju mnogobrojni sporovi i u inostranstvu, recimo pred Centrom za rešavanje investicionih sporova u Vašingtonu. Mada vladin poverenik Ramljak uverava javnost da hrvatski poreski obveznici neće platiti ni kunu Todorićevih dugova, on ipak priznaje da očekuje brojne tužbe sa svih strana. A da bi neke od njih, među njima čak i najavljena Todorićeva, mogle da imaju osnova barem u sumnji, pokazuje priznanje vanrednog poverenika da se sastao s predstavnicima američkog „lešinarskog“ investicionog fonda Knighthead Capital Management 30. marta, pre nego što je postao vladin poverenik, kao i drugi put, 10. aprila, one iste večeri kada je postao poverenik.

O čemu je tačno razgovarao, to Ramljak nije otkrio. Samo je rekao da ga je u martu predstavnik Knightheada „pozvao na kafu“ u Šeraton, jer su čuli da je Ramljak „blizak situaciji oko Agrokora“. Ako je Knighthead na osnovu bilo kakvih povlašćenih informacija počeo da kupuje deonice Agrokora, onda i Ramljak i Vlada, a time i Hrvatska, imaju problem. I dok se ta sumnja ne otkloni i jasno ne kaže ko je radio na Lex Agrokoru i ko je s kim i o čemu razgovarao, sumnja da se nastavlja „poslovanje na hrvatski način“ – ostaje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android