1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zeleno svjetlo Fondu za spas eura

Njemački Savezni ustavni sud dopustio je ratifikaciju Fonda za stabilizaciju eura ESM. Ali, savezna vlada mora prilikom ratifikacije međunarodno-pravno osigurati da obveze Njemačke ne mogu prijeći 190 milijarda eura.

ILLUSTRATION - An der Baustelle des Bundesverfassungsgerichts in der Karlsruher Innenstadt wird am Mittwoch (05.09.2012) an einem Bauzaun vor dem Kunstwerk _Urteile des Bundesverfassungsgericht, Remix_ von Bea Stach eine Grafik vom Bundesministerium der Finanzen zum Europäischen Stabilitätsmechanismus (ESM) und eine Euro-Münze gezeigt. Am 12. September verkündet das Bundesverfassungsgericht sein Urteil zum Euro-Rettungsschirm ESM und den europäischen Fiskalpakt. Foto: Uli Deck dpa/lsw

Symbolbild Bundesverfassungsgericht Euro-Rettungsschirm ESM

Smije li njemački predsjednik Joachim Gauck potpisati zakone o stalnom Fondu za spas eura (ESM) i o fiskalnom paktu te mu omogućiti da stupi na snagu? Ili su oni oba možda protuustavni? Takvo stajalište zastupa, između ostalih i stručnjak za državno i upravno pravo Christoph Degenhart. Ovaj profesor prava iz Nürnberga je zajedno s bivšom ministricom pravosuđa, članicom Socijaldemokratske stranke Hertom Däubler-Gmelin podnio ustavnu tužbu protiv oba ova instrumenta kojim se pokušava spasiti euro. Njihova glavna zamjerka je da je prekršeno demokratsko načelo, kako na europskom nivou tako i na razni Njemačke.

Registratori na polici u Saveznom ustavnim sudu

Savezni ustavni sud kao vrhovna instanca u Njemačkoj

Ukupno 37.000 građana uložilo je ustavnu tužbu protiv sporazuma o ESM-u i fiskalnog pakta. Samo tužbi koju su pokrenuli Dagenhart i Däubler-Gmelin pridružilo se njih 25.000. Svoju su udrugu nazvali po svom zahtjevu "Više demokracije".

Demokratski nedostaci i kršenje prava na odlučivanje o proračunu?

Daljnje slabe točke: u sporazumu o stalnom Fondu za spas eura nema klauzule o otkazu ugovora niti o ograničenju odgovornosti. Vijeće koje se sastoji od ministara financija zemalja eurozone u teoriji može temeljni kapital povećavati po potrebi, a time i uloge pojedinih zemalja. No time bi njemački parlament izgubio vlast nad njemačkim proračunom. Uz to bi kroz ESM ispala i takozvana no-bail-out klauzula. No-bail-out klauzula zabranjuje da neka država snosi odgovornost za dugove drugih zemalja.

Ingolf Pernice je stručnjak za europsko i ustavno pravo i utemeljitelj Instituta Walter Hallstein za europsko ustavno pravo u Berlinu. Kako ističe, on u ESM-u i fiskalnom paktu ne vidi demokratske nedostatke. Može se još razmotriti kako tijela Europskog paralmenta ili ona iz nacionalnih parlamenata uključiti u proces odlučivanja.

"Djelovanje vlade u nužnim slučajevima"

Kratica «ESM»

ESM - kratica koje se mnogi boje

"Ali tu se ne radi o zakonodavstvu niti proračunskom planiranju, već o djelovanju vlade. Radi se o nužnim mjerama kojima treba jamčiti postojanje i stabilnost valute", kaže Pernice. Ovaj stručnjak ne smatra niti da se krši pravo parlamenta da odlučuje o proračunu, jer u svakom slučaju na povećanje volumena ESM-a morala bi pristati Savezna Republika Njemačka. "To znači da može uložiti i veto."

Ni stručnjak za europsko pravo Franz Mayer ne vidi tu kršenje prava njemačkog parlamenta na odlučivanje o svom proračunu. On je njemačku državu predstavljao u procesu oko privremenog Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), u kojem se isto raspravljalo o uključenosti parlamenta. Prema njegovu mišljenju, i kod ESM-a i kod fiskalnog pakta pazilo se na dimenziju nacionalnog parlamenta. U međunarodnopravnim odnosima naime nije pravilo da se vodi računa o nacionalnim parlamentima, ističe ovaj pravnik. "Kad se radi o demokraciji, mi smo u unutardržavnom smislu, sve što je bilo moguće i nužno, osigurali." Mayer ne priznaje čak ni kršenje no-bail-out zabrane: "Dobrovoljne pomoći" su na kraju krajeva dozvoljene. "Ne mora se pomoći, ali se smije pomoći."

On se žali da se o cijelom procesu širi puno besmislica: "Svatko se u članku 8 stavka 5 može uvjeriti da je odgovornost Savezne Republike Njemačke u svakom slučaju ograničena na ono što je sada dogovoreno. Što bi još trebalo reći više od 'u svakom slučaju'?"

No ukoliko Savezni ustavni sud zatraži neke naknadne provjere ili popravke, to ga neće iznenaditi, kaže Mayer. On očekuje da bi Sud mogao tražiti da se u neke odluke oko ESM-a uključi Gornji dom parlamenta Bundesrat.

Ni sam Christoph Dagebert ne očekuje da Savezni ustavni sud prihvati njegovu tužbu i "sruši" ESM. Ali kad bi se to i dogodilo, tvrdi on, niti bi se urušila tržišta, niti bi se Europa utopila u kaosu niti bi bilo vidljivih, ozbiljnih, loših, gospodarskih posljedica. "Vidljivo bi u najekstremnijem slučaju bilo da se ponetko malo oko svega zamislio."

Preporuka uredništva