1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Zaboravljeni prekrasni um

Jedan krater na Mjesecu, jedan na Marsu i jedan planetoid nose njegovo ime. U njegovoj rodnoj Hrvatskoj, pa i u Srbiji gdje je proveo većinu svog radnog vijeka, praktično je nepoznat - Milutin Milanković.

Portret Milutina Milankovića (Pajo Jovanović)

Portret Milutina Milankovića (autor Pajo Jovanović)

Milutin Milanković (1879.-1958.) bio je geofizičar, matematičar, astronom, klimatolog, autor je teorije ledenih doba u kojoj povezuje varijante Zemljine orbite s klimatskim promjenama. I dok ga u svijetu slave, u njegovoj rodnoj Hrvatskoj, pa i u Srbiji gdje je proveo većinu svog radnog vijeka praktično je nepoznat. Uz 130. obljetnicu njegova rođenja i to se mijenja. Kada se u internetske tražilice, u različitim varijantama, upiše Milutin Milanković bit će izlistano i do dva milijuna stranica. Posebno će biti ponuđene grupe kao što su "astronomske teorije", "klima", "ledeno doba", "o planetu Zemlji".

Snimka planete Zemlje sa svemirske letjelice

Bavio se klimatskim promjenama na Zemlji puno prije no što je to postala općepopularna tema

"Milanković je, prema onome kako ga je rangirala NASA, jedan od najznačajnijih znanstvenika 20. stoljeća i jedan od 15 najznačajnijih znanstvenika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom. Njegovo djelo Kanon osunčavanja i njegova primjena na problem teorije ledenih doba svrstano je u kategoriju pet najznačajnijih djela 20. stoljeća. UNESCO je 2009. godinu proglasio Milankovićevom godinom. Jedan krater na Mjesecu, jedan na Marsu i jedan planetoid nose njegovo ime i NASA je najavila da će buduća ekspedicija na Mars nositi Milankovićevo ime,“ doznajemo od Đorđa Nešića voditelja budućeg Kulturno znanstvenog centra Milutina Milankovića, koji bi do ljeta trebao početi djelovati u Dalju, rodnom mjestu tog znanstvenika.

Nepoznati genij

No, u Hrvatskoj gdje je rođen, pa čak i u Srbiji, gdje je djelovao, široj javnosti Milutin Milanković praktično je nepoznat. Potpredsjednik Hrvatske vlade Slobodan Uzelac objašnjava i zašto: "On je bio žrtva nepovoljnih političkih okolnosti. Ljudi takvog profila, ukoliko nisu bili uz ideologiju ili uz vlast, a on to nije bio, jer se bavio znanošću ne politikom, nisu bili ni u udžbenicima, čak ni u časopisima i knjigama i na studijima na kojima se izučavalo to što je ovaj velikan dao. Dakle, bio je isključen iz javnosti. To je naravno šteta.“ Milanković je, naime, bio jedan od nekoliko profesora Beogradskog univerziteta koji su 1941. odbili potpisati Apel srpskome narodu, čime se dala potpora njemačkoj okupaciji. Međutim, i nakon Drugog svjetskog rata ovog je znanstvenika zanimala samo znanost.

Ni komunisti ga nisu voljeli

Milanković se nije htio priključiti Komunističkoj partiji, te je sveučilišni Sud časti 1950. procijenio njegovu podobnost za novi poredak. U toj „karakteristici“ mu se doduše priznaje da je odličan stručnjak i znanstvenik koji se bavi astronomijom i nebeskom mehanikom, „ali je vrlo star i o nekom njegovom osobnom razvoju nema ni govora. Po političkoj orijentaciji pripada poznatoj matematičkoj kliki. (…) Marksizam-lenjinizam uopće ne poznaje niti pokazuje ikakav interes. Smatramo da je naš politički neprijatelj i da će kao takav umrijeti.“ Kako ističe Slobodan Uzelac, ovaj je znanstvenik imao nesreću da svoje najbolje radove objavi u sjeni tih nepovoljnih političkih okolnosti: „Srećom to vrijeme je prošlo. Došlo je vrijeme korištenja Milankovićevih misli,“ kaže Uzelac.

Do najsloženijih zaključaka samo uz pomoć papira i olovke

Ledenjak na moru

Prijeti li zemlji novo ledeno doba?

Misli Milutina Milankovića prije svega se koriste u suvremenoj klimatologiji. Iako je računao koristeći samo papir i olovku, matematički je objasnio uzroke, nastanak i trajanje ledenih doba na Zemlji. Dokazao je da su precesija (kružno gibanje rotacijske osi), promjena nagiba rotacijske osi našeg planeta i ekscentrična putanja Zemlje oko Sunca dominantni čimbenici promjene klime i to u ciklusima koje je izračunao za proteklih 600.000 godina i projicirao na iduće stotisućljetno razdoblje. Plavi planet sada je na putu prema novom ledenom dobu.

"Ta je matematička formula bila primljena s velikim nepovjerenjem, jer se to nije moglo provjeriti. No, danas računalnom tehnologijom i prolaskom godina, dokazalo se da je izuzetno točna,“ kaže Snježana Barabaš Seršić, ravnateljica osječke Treće gimnazije, slijednice „Realke“, koju je završio Milanković. U toj osječkoj gimnaziji matematiku mu je predavao Vladimir Varićak, koji je odigrao presudnu ulogu za put kojim će Milanković krenuti. Kako je u jednom od svojih brojnih autobiografskih djela zapisao Milanković, Varićak mu je govorio da „u carstvu nauka ima negdje nenaseljenih i neobrađenih krajeva izvan ili između gustih naučničkih naselja. Stadoh da razmišljam gdje se nalaze ti sasvim ili nedovoljno obrađeni krajevi da bih ondje mogao steći svoj skromni naučnički posjed, a možda i cijelo vlastelinstvo.“

Teorija o krivulji osunčavanja

Rodna kuća Milutina Milankovića u Dalju

Rodna kuća Milutina Milankovića u Dalju

Tu, tada još neotvorenu nišu koja govori o klimatskim promjenama Milanković je otvarao godinama, od samog početka 20. stoljeća objavljujući parcijalno svoju teoriju o krivulji osunčavanja. Tek 1941. uobličuje svoje kapitalno djelo, Kanon der Erdbestrahlung und seine Anwendung auf das Eiszeitenproblem (Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba). Milanković ga je napisao na njemačkom jeziku, na engleski je prevedeno 1969., a na srpskom postaje dostupan tek 1997. godine.

Milankovićevi suvremenici, uglavnom meteorolozi tvrdili su da su promjene u zemljinoj orbiti premale da bi značajnije utjecale na klimatski sustav, no njegov znanstveni genij ipak na kraju dobiva priznanje. Pet godina su svjetski znanstvenici tražili odgovor na pitanje jesu li Milankovićevi proračuni bili točni, da bi naslov članka u časopisu „Science“ iz 1976. već značio potvrdu njegove teorije: „Varijacije zemljine orbite – pacemakeri ledenih doba“.

Računao je u stotinama tisuća godina

Iako prema Milankovićevim formulama idemo prema novom ledenom dobu, posljednjih su godina aktualne tendencije suprotnoga predznaka - klima na Zemlji postaje sve toplija. Kako ističe direktor Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu, Ivan Čačić, sada se mnogi stručnjaci, ali i političari, pitaju ima li teorija koja je objasnila pojavu ledenih doba veze s globalnim zatopljenjem, što pak nameće pitanje nije li Milanković ipak bio u krivu. „Nema suprotstavljanja između te dvije teorije. I jedna i druga teorija je ispravna. Samo su za jednu uzroci promjene u gibanju elemenata Zemlje na vrlo dugoj vremenskoj ljestvici, dakle na desetke do sto tisuća godina, a uzrok ovog recentnog klimatskog zatopljenja djelovanje je čovjeka (ispuštanje stakleničkih plinova, sagorijevanjem fosilnih goriva u industriji, prometu i energetici). No, to se događa na znatno kraćoj vremenskoj ljestvici, desetke i stotine godina, što je sto puta manje nego što to objašnjava Milankovićeva teorija. Dakle, svakako treba kombinirati i jednu i drugu teoriju, ali na žalost mi nećemo doživjeti to što će se događati idućih 10, 20.000 godina“ kaže Čačić.

Prikaz ozonskih rupa pomoću spektometra

Prikaz ozonskih rupa pomoću spektometra. Milanković bi danas sigurno bio zabrinut zbog njih

Prema nekima, američka se vlada „vadi“ upravo na Milankovićevu teoriju kada odbija potpisati Protokol iz Kyota o smanjenju emisije stakleničkih plinova, a Čačić komentira kako politika najčešće gleda onaj dio znanosti koji joj najviše odgovara. „Vi možete zanemariti klimatske promjene, ali neće one vas. Odnosno, neće one sve nas“ komentira ovaj hrvatski meteorolog. Uvjeren je da bi Milutin Milanković , da je svjedokom sadašnjega utjecaja čovjeka na klimu, itekako bio zagovornik uvažavanja onoga što se s klimom događa, te da bi to zastupao pogotovo prema političarima. A ponovimo, upravo je zbog politike ovaj svestrani znanstveni genij gurnut iz „široke uporabe“.

Pet minuta naknadne slave

Danas, uz 130. obljetnicu, potaknuti i UNESCO-ovom godinom posvećenom Milutinu Milankoviću održavaju se brojni skupovi i priredbe. Tako je možda stiglo vrijeme da u auli osječke Treće gimnazije, uz Nobelovce Lavoslava Ružičku i Vladimira Preloga, počasno mjesto zauzme još jedan znanstvenik koji i dalje – parafrazirajmo naslov njegova najpopularnijeg djela (Kroz vasionu i vekove) putuje kroz svemir i stoljeća. „Milankoviću smo dali pet minuta naknadne slave. Mladim ljudima prikazujemo da se ipak vrijedi boriti. Jer, budimo iskreni, nitko od onih koji mijenjaju svijet u svoje vrijeme nije dobro prihvaćen“ kaže S. Barabaš Seršić.

Autor: Tatjana Mautner, Osijek

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic