1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Protjerani iz raja? Klimatske promjene "sele" Maledive

Vlada Malediva najavila je da od Indije ili Australije želi otkupiti dio teritorija, kako bi preselila svoje cjelokupno stanovništvo i spasila ga od potopa. Može li raju na zemlji pomoći konferencija o klimi u Poznanu?

Pogled na planetu Zemlju iz svemira

Zemlja - jedina planeta koju imamo i koju ne čuvamo

Svjetski stručnjaci i aktivisti za zaštitu klime zasjedaju od 1.-12. prosinca u poljskom Poznanu na konferenciji čiji će glavni zadatak biti da postavi temelje za nova pravila o ispuštanju štetnih plinova u atmosferu. Zbog povišene temperature na Zemlji tope se ledenjaci i raste površina mora, što mnoge zemlje dovodi u izravnu opasnost. Jedna od najzanimljivijih tema sigurno će biti i moguća sudbina Malediva, turističkog raja u Indijskom oceanu.

Potop biblijskih razmjera

Među mnogim katastrofičnim predviđanjima kojima nas plaše stručnjaci za klimatske promjene, priča o Maledivima ističe se kao posebni kuriozitet. Stručnjaci naime najavljuju da ovoj maloj naciji raspoređenoj po brojnim otocima jugozapadno od Indijskog poluotoka doslovno prijeti smak svijeta.

Pogled na idilični maldivski otok Vilamendhoo usred kristalno čistog mora

Otok Vilamendhoo na Maledivima

"Naša zemlja leži na samo jedan metar nadmorske visine. Bilo kakvo povišenje morske površine, potopilo bi cjelokupno maledivsko stanovništvo", upozorava i dopredsjednik Maledivske demokratske stranke Ibrahim Hussain Zaki. Maledivi se prostiru na 198 otočića, i njih je gotovo nemoguće zaštiti od porasta razine mora ili neke slične nepogode poput tsunamija.

Štede novac za novu domovinu

Do kraja ovog stoljeća stručnjaci predviđaju da će površina mora porasti za 18 centimetara. Stoga je zbog prijetnje da će mu zemlja doživjeti totalni potop, maledivski predsjednik Mohamed Anni Nasheed nedavno najavio kako će njegova vlada početi štedjeti novac da bi kupila novi komad domovine za svoj narod.

Australka s ogromnom frizurom u irokezstilu

Mlada Australka. Je li australski način života idealna podloga za novu domovinu maledivskih ribara?

Nova maledivska vlada tvrdi da je već započela razgovore o mogućnosti dobivanja novog teritorija sa nekoliko zemalja koje su, kako se tvrdi "pokazale razumijevanje". Indija i Šri Lanka bile bi najpovoljnije zbog sličnosti kultura, a kao potencijalni darovatelj/prodavač spominje se i Australija.

Ne samo Maledivi

Da ova vijest nije nikakva neslana šala pokazuju istraživanja znanstvenika koji se bave klimatskim promjenama. Scott Leckie iz međunarodne nevladine organizacije Centar za pravo na smještaj i sprječavanje iseljavanja(COHRE) upozorava kako u opasnosti nisu samo Maledivi.

Scena s oranice u Bangladešu

I obalna područja Bangladeša naći će se u opasnosti

"Zapravo područja 50 otočnih zemalja je u opasnosti da se u narednih pedeset godina nađu pod vodom. Njih 50! Što se tiče stanovništva,najugroženije će biti ono u obalnim područjima zemalja poput Kine, Bangladeša i Vijetnama, koje će se naći najviše na udaru", ističe Leckie. On upozorava i kako niti jedna od ovih zemalja još nije počela ni sa kakvim mjerama ili planovima za pripremu za nadolazeću katastrofu.

Kućice do mora u opasnosti

Kao jedan od pozitivnih izuzetaka može se izdvojiti Australija, koja je, prema riječima Scotta Leckija, jedna od rijetkih zemalja koja ne "spava" i ne ignorira ovaj problem. "U izvjesnoj mjeri Australija nešto čini. Vlada zahtijeva da svaka priobalna zajednica izradi 50-godišnji plan o tome kakve se posljedice klimatskih promjena očekuju u njihovim pojedinim zajednicama, te da u skladu s time počnu planirati život već sada."

Panorama grada Raba

Idila s hrvatske obale. Hoće li sve ostati kao što je i bilo?

To zapravo znači da će ovi planovi spriječiti mnoge da grade kuće u blizni morske obale. Leckie dodaje kako je u Papui Novoj Gvineji preseljavanje stanovništva već u tijeku. 6.000 ljudi napušta četiri atola u Tihom oceanu i seli se na drugi otok.

Koliko brzo raste Jadran?

Što se tiče Hrvatske, gradnja tik uz obalu za sad je, srećom ili slučajem, problem samo ako se netko od lokalnih aktivista pobuni i zatraži da se poštuju prostorni planovi koji štite nacionalnu baštinu. Rast površine mora za sad u Hrvatskoj nije naveliko tematiziran. Hoće li za jedno stoljeće "vlaji iz zaleđa" a ne potopljeni Dalmatinci iz obalnog područja, iznajmljivati turistima apartmane?

Panorama Dubrovnika

Iznenadni plimni valovi mogli bi u budućnosti češće praviti probleme gradovima poput Dubrovnika

Toni Vidan voditelj energetskog programa Zelene akcije iz Zagreba ne vidi baš takvu neposrednu opasnost. "Istočna jadranska obala, nije nizinska obala. Na hrvatskoj strani postoji samo ušće Neretve i još nekoliko manjih lokaliteta u Istri gdje će se promjena razine mora dramatičnije osjetiti i ti lokaliteti su pod velikom prijetnjom. Možda najvidljivija promjena i negativni utjecaj porasta razine mora vidjet će se u urbanim središtima na obali, Dubrovnik, Split, i brojni drugi prelijepi mali gradovi gdje će se sigurno češće javljati plimni problemi i problemi razine mora".

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic

  • Datum 02.12.2008
  • Autor Snježana Kobešćak/Thomas Bärtlein
  • Podijeli Pošalji Facebook Google+
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/G70A
  • Datum 02.12.2008
  • Autor Snježana Kobešćak/Thomas Bärtlein
  • Podijeli Pošalji Facebook Google+
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/G70A