1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Trgovina umjetninama u doba nacizma

Kakvu su ulogu odigrali trgovci umjetninama u doba nacionalsocijalizma u Njemačkoj, kada su židovima oduzimana vrijedna umjetnička djela? Tim se pitanjem malo tko bavio, no sada mu je posvećena jedna izložba u Berlinu.

Hitler i Goebbels na izložbi zabranjenih djela moderne umjetnosti u Muenchenu 1937.

Nacionalsocijalistički režim dobro je zarađivao na trgovini umjetninama

Redovi za kupovinu umjetnina pred aukcijskom kućom Lange

Redovi za kupovinu umjetnina pred aukcijskom kućom Lange

Izložba koja je postavljena u zgradi zaklade Centrum Judaicum u Berlinu pod naslovom "Isplativi poslovi? Trgovina umjetninama u Berlinu od 1933. do 1945." dokumentira sudbinu 14 trgovaca umjetninama. Za vrijeme nacionalsocijalizma naglo je porasla prodaja umjetničkih djela - i to zbog masovnog oduzimanja židovske imovine u kojoj su se često nalazile i vrijedne umjetnine, a čiji su vlasnici bili prisiljeni otići u emigraciju ili su bili deportirani u koncentracijske logore. Kako kaže Christine Fischer-Defoy, kuratorica izložbe i direktorica Aktivnog muzeja koji je postavu organizirao, želja je bila prikazati diferenciranu sliku tog doba: i žrtve, i počinitelje, i svojevrsnu "sivu zonu" između njih.

Na primjer, Bernhard Böhmer. On je bio jedan od malobrojnih koji su imali licencu nacionalsocijalističkog režima za trgovinu modernom umjetnošću. Christine Fischer-Defoy podsjeća da je Böhmer bio prijatelj umjetnika Ernsta Barlacha i pojašnjava: "Böhmer je, naravno, imao koristi od trgovine zabranjenim djelima, među kojima su bila i ona Ernsta Barlacha. Istovremeno se mora priznati da mu je uspjelo sačuvati neka Barlachova djela od uništenja od strane nacionalsocijalističkog režima."

Mnoga djela do danas nisu pronađena

Alfred Flechtheim sklonio se u Parizu

Alfred Flechtheim sklonio se u Parizu

Spašavanje umjetnosti - to je bio argument kojim su se nakon rata branili mnogi uspješni trgovci umjetninama. Nasuprot njima, galerist Alfred Flechtheim je bio progonjen baš zato što je trgovao nepoželjnom suvremenom umjetnošću i uz to bio židovskog podrijetla. On je napustio Njemačku već 1933. godine i potom radio u Parizu i Londonu. Njegova je supruga ostala čuvati privatnu zbirku u Berlinu. Bračni par Flechtheim se nadao da vladavina nacionalsocijalista neće dugo potrajati, kaže Christine Fischer-Defoy. "Betty Flechtheim kasnije nije uspjela izaći iz Njemačke. Njezin je suprug umro 1937. godine u Londonu. Ona je tada s dijelom njihove zbirke još uvijek bila u Berlinu. Izvršila je samoubojstvo večer prije nego što je trebala biti deportirana. Umjetnička zbirka do danas nije pronađena", kaže kuratorica izložbe.

Na izložbi je dokumentirana i sudbina Paula Graupea, uglednog trgovca umjetničkim djelima i aukcionara židovskog podrijetla. I on je imao posebnu licencu sve do 1939. godine, kada je morao napustiti Njemačku. Graupe je posao prepustio svom tadašnjem suradniku Hansu Langeu, koji je očito daleko dogurao: Lange je bio jedan od najvećih trgovaca zaplijenjenim umjetninama u Berlinu, koji je preuzimao čitavo pokućstvo protjeranih i deportiranih židova.

Dvije strane medalje

Karl Nierendorf, Leopoldine Konstantin i bračni par Adriani u Kaliforniji 1940. godine

Karl Nierendorf (drugi s desna) otišao je u SAD

No, bilo je i onih koji su se drugačije ponijeli. Recimo, Karl Nierendorf. On nije bio židov i trgovao je djelima moderne umjetnosti. A onda je došlo doba kada ta djela ne samo da nije mogao prodati, nego ih nije smio ni izložiti. Christine Fischer-Defoy priča: "1936. godine, za vrijeme Olimpijskih igara, uspio je još postaviti veliku izložbu Franza Marca. No, to je bila takoreći njegova oproštajna izložba u Berlinu. Iste godine je odselio u New York i tamo se nastavio baviti prodajom umjetnina. Nierendorf je, za razliku od mnogih drugih, odbio prodavati zaplijenjenu modernu umjetnost."

Ova izložba u Berlinu ne bavi se samo nacionalsocijalističkom vladavinom u Njemačkoj, nego i aktivnostima saveznika, a kasnije i njemačke vlade, u potrazi za izgubljenim umjetničkim djelima i njihovim vraćanjem vlasnicima. A tu su očita dva različita aspekta ove tematike: s jedne strane, trgovci umjetninama čiji je cilj najčešće bio dobra zarada, i s druge strane, njemačke vlasti i znanstvenici koji prvenstveno žele utvrditi sudbinu umjetničkih djela i vratiti ih njihovim vlasnicima.

Autorica: Christine Kort/Andrea Jung-Grimm

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic