1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Zabranjena, nestala i zaboravljena umjetnost

Ona su uništena ili zauvijek nestala u arhivima. Riječ je o politički nepodobnim umjetničkim djelima. Jedan njemački antikvar se dao u potragu za njima i došao do zanimljivih otkrića.

Jedno od zabranjenih djela: Pobjednik Georga Netzbanda (1937.)

Jedno od zabranjenih djela: "Pobjednik "Georga Netzbanda (1937.)

Sve je počelo 1985. godine. Tada je antikvar Gerhard Schneider slučajno otkrio ostavštinu slikara Valentina Nagela. On je bio oduševljen njegovim svojevoljnim kubističnim izražajem, no nigdje nije uspjevao naći nikakve informacije o umjetniku. I da nije pronašao dokumente poput studentske iskaznice Umjetničke škole Hans Hofmann iz Münchena iz 1928. godine, djelo i umjetnik bi vjerojatno zauvijek bili zaboravljeni.

Gerhard Schneider i njegova zbirka

Gerhard Schneider i njegova zbirka

Schneider je najprije mislio da je anonimnost tog slikara posve slučajna. A onda je naišao na knjigu "Umjetnost nestale generacije" povjesničara umjetnosti Rainera Zimmermanna u kojoj se govori o zabranjenim umjetnicima i od tada se počeo intenzivno baviti tom temom. Svoju je kuću pretvorio u galeriju za umjetnine koje nitko nije smio vidjeti jer nisu odgovarale političkim idejama vlastodržaca. Schneider je u međuvremenu prikupio na tisuće djela. Uglavnom je riječ o radovima iz Njemačke i Europe i jedno je sigurno: to je zbirka neizmjerne vrijednosti.

Najpoznatiji primjer: nacionalsocijalizam

Zabranjena umjetnost se u Njemačkoj uglavnom dovodi u vezu s nacionalsocijalizmom. Upravo su ekspresionisti poput Augusta Mackea ili Maxa Ernsta početkom 20. stoljeća podigli ugled njemačkog slikarstva u svijetu. No, njihov je izražaj u doba nacionalsocijalizma smatran "židovskim" i zato je zabranjen. Državni kontrolori su dobili zadatak 'pročešljati' sve muzeje i javne galerije i 'osloboditi' ih od tog 'umjetničkog smeća'. To kulturno barbarstvo vrhunac je doživjelo 1937. godine s izložbom "Izopačena umjetnost" koja je bila postavljena u Münchenu.

"Nacisti su samo u njemačkim muzejima i javnim galerijama izdvojili više od 20.000 djela od oko 1.400 umjetnika. Mali dio tih radova je prodan u inozemstvu za male novce, a najveći dio se danas mora smatrati uništenim", zaključuje Gerhard Schneider.

Zabrane i na Istoku i na Zapadu

Valentin Nagel: Talijanski časnik

Valentin Nagel: "Talijanski časnik"

No, i u podijeljenoj Njemačkoj o umjetničkim se djelima ponekad sudilo s političkog aspekta. Tako su u bivšem DDR-u umjetnici bili u službi socijalističke ideje, a ako njihovi radovi nisu bili u skladu s važećom ideologijom, označavalo ih se kao zagovornike 'trulog kapitalizma'. " I na Istoku, ali i na Zapadu bilo je znatnih pokušaja utjecaja na umjetničku scenu, jer tu su se sučeljavale dvije ideologije", kaže Gerhard Schneider i dodaje: "No, umjetnici su se samo djelomično pridržavali pravila i uspjevali su na zadivljujući način očuvati svoj 'rukopis' do danas. Među njima su, na primjer, Irmgart Wessel-Zumloh i Wilhelm von Hillern-Flinsch."

Pronalaženje nestalih umjetničkih djela za Gerharda Schneidera već odavno je postalo životnom zadaćom. To je potraga čiji je cilj očuvati te umjetnine za buduće generacije. Krajem siječnja on će si ispuniti svoju najveću želju i u Solingenu, uz financijsku potporu udruge Rheinland, otvoriti Centar za prognanu umjetnost.

Autor: Peter Kolakowski/A. Jung-Grimm

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva