1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sustavna korupcija u Srbiji - problem na putu u Europsku Uniju

Posjet izvjestitelja Europskog parlamenta za Srbiju Jelka Kacina Beogradu protekao je u znaku ozbiljnih upozorenja na visok stupanj sustavne korupcije. Srpske vlasti za sada ostaju samo na obećanjima.

Bestechung © fovito #20543019

Symbolbild Bestechung

Fokus posjeta Jelka Kacina Beogradu bio je prije svega na problemu visokog stupnja korupcije u Srbiji. Tijekom boravka u Beogradu Kacin je tako upozorio na sporne primjere privatizacije u Srbiji te je u razgovorima s dužnosnicima iznio ozbiljne optužbe po kojima su srbijanske vlasti reketirale strana poduzeća. On je upozorio da će problem raširenosti korupcije ugroziti napredak na putu ka Europskoj uniji i da će taj problem predstavljati veliku prepreku za strane investicije. Kacin je također iznio očekivanja da se vlasti u Srbiji neće zaustaviti na privođenjima, kako je rekao, „četvrte lige“ osumnjičenih za korupciju, nego da će krenuti i u procesuiranje "svojih ljudi".

Nije samo Kosovo problem

Jelko Kacin

Jelko Kacin

Ekonomski analitičar Miša Brkić kaže za Deutsche Welle da su optužbe za reketiranje stranih poduzeća vrlo ozbiljne i teške. "Meni nije poznato da je bilo reketiranja na takav način kako ih navodi Jelko Kacin. U svakom slučaju bi pomoglo ako bi gospodin Kacin naveo konkretne primjere za takve optužbe“, ističe Brkić. On također navodi da je dobro što je Kacin skrenuo pozornost i na korupciju, kako se ne bi živjelo u uvjerenju da je Kosovo jedini problem na europskom putu. „I dobro je što je gospodin Kacin došao u ovom trenutku, na početku rada nove vlade, da ih podsjeti da to što oni ovih dana pričaju o europskim integracijama i Kosovu kao ključnom uvjetu, da je to za EU davno završena priča. Pitanje je samo da li su toga svjesne vlasti u Srbiji i srpska javnost, ali ostalo je pored toga još mnogo važnih pitanja koja se tiču modernizacije Srbije i koja vlast mora odraditi kako bi Srbija nastavila s europskim integracijama“.

Odlaze strani poduzetnici

Jedna od ključnih stvari u tom procesu je, kako napominje Brkić, i borba protiv korupcije.
„Činjenica je da mnoge kompanije ne žele doći u Srbiju zato što ne mogu uspostaviti nikakav kontakt s vlastima, činjenica je da vlasti traže određeni mito za izdavanje dozvola i dobivanje lokacija, i slične stvari koje ulagače očekuju u ovoj zemlji. To znaju investitori iz inozemstva, znaju to i njihove vlade, i logično je da je gospodin Kacin došao s tom pričom. Ima primjera i kompanija koje pakiraju kofere i idu iz Srbije zato što je ozračje za poslovanje u Srbiji sve lošije“.
Miša Brkić smatra kako nije sigurno da će nove vlasti ozbiljno shvatiti ove poruke, i da će zaista krenuti u obračun s korupcijom. „Sustavna korupcija koja postoji u Srbiji je nastala voljom političkih stranaka koje sprovode vlast. Ključni instrumenti za borbu protiv sustavne korupcije su dva zakona oko kojih ne postoji politička suglasnost. Jedan je zakon o financiranju političkih stranaka. Nisam siguran da će bilo koja stranka pristati na uvođenje novog i to po uzoru na europske standarde, jer će to onda razotkriti financijere tih stranaka“. Iza svega toga se, kako nadalje tvrdi Miša Brkić, krije sustavna korupcija, točnije sprega biznisa i politike. „Mi smo svjedoci da se i danas na političkoj sceni, s novom vlašću, događa bitka za preotimanje financijera. Jedna vlast odlazi, druga dolazi, i traži da financijeri prethodne stranke u vlasti danas financiraju novu vlast“.

Borba samo u najavama

Upravna zgrada medijske grupe WAZ

Medijska grupa WAZ - je jedna od kompanija koja se povukla iz Srbije

Sljedeća stepenica u borbi protiv korupcije je neovisno pravosuđe, kao i zakon o javnim nabavkama, kaže Brkić. Tu je nova vlast nešto najavila, ali vidjet ćemo koliko će imati snage taj zakon prilagoditi europskim pravilima.

"Nova vlada će svakako morati učiniti nešto u borbi protiv slojevite korupcije jer je to bio i dio predizbornih obećanja", ocjenjuje za DW i Nemanja Nenadić iz organizacije Transparency International. Tu, kako zaključuje Nenadić ima nekih ohrabrujućih koraka, kao što su javne nabavke, ali i nekih negativnih poteza. „Podsjetio bih na stvari koje su u vezi s takozvanom departizacijom. Dakle, imamo situaciju gdje se još uvijek uopće ne govori o donošenju novog zakona o javnim poduzećima, koji bi uredio da se direktori tih tvrtki biraju na stvarnim a ne na namještenim natječajima“.