1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

U kom smjeru plovi nova Vlada u Beogradu?

Srbiju čekaju ozbiljni problemi na području gospodarstva, odnosa s Kosovom i europskim integracijama. No, umjesto ozbiljnog pristupa gorućim pitanjima, nova srbijanska Vlada se još uvijek bavi stranačkim kadriranjem.

Serbia's prime minister designate, Ivica Dacic, front, looks on during a parliamentary session in Belgrade, Serbia, Thursday, July 26, 2012. Dacic, the wartime spokesman of late strongman Slobodan Milosevic, who has shifted away from the former patron but has also kept some of his trademark features, is set to become Serbia's new prime minister on Thursday, triggering unease despite his proclaimed pro-EU policies. (Foto: Marko Drobnjakovic/AP/dapd)

Serbien Premierminister Ivica Dacic

"Dosadašnji prvi potezi nove vlasti pokazuju da je ona dobra samo kad su u pitanju u smjene profesionalnih kadrova i rušenje demokratskih procedura i institucija", ocjenjuje Jelena Milić, direktorica Centra za euroatlantske studije u Beogradu. Cinično je tako, kako primjećuje Milić, da su razlozi za smjenu bivšeg guvernera Narodne banke Srbije Dejana Šoškića to što je on navodno kadar Demokratske stranke (DS), da bi se zatim na to mjesto postavila Jorgovanka Tabaković, istaknuta dužnosnica Srpske napredne stranke (SNS).

Reakcije iz Bruxellesa

„Zadržali su Sašu Jankovića, javnog pravobranitelja, kao neku fasadu iza koje će tvrditi da nije točno da su smijenili sve koji su im smetali ili koji su dobro radili svoj posao u prošloj administraciji. Po meni se također jedna od najvećih opasnosti krije u toj protuustavnoj koncentraciji moći u službama sigurnosti i općenito u čitavom sigurnosnom sektoru. Mislim da ćemo oko toga i zbog toga još osjetiti posljedice“, kaže Jelena Milić.

Jorgovanka Tabaković

Jorgovanka Tabaković

Ona također zaključuje kako predstavnici europskih institucija neće pod svaku cijenu sada reagirati na takve poteze, ali da će oni to svakako učiniti kada budu odlučivali hoće li i kada Srbija dobiti datum početka pregovora s Europskom unijom.

„Ono čega se sada bojim je da EU, osim Kosova, ima i dodatne argumente da nam uspori proces integracija i da ga još intenzivnije uvjetuje, prije svega ovim napadom na rad neovisnih institucija kao što su Sigurnosno informativna agencija (BIČA) i guverner Narodne banke. Mislim da će nam se to vrlo negativno vratiti natrag i da mi u dogledno vrijeme nećemo vidjeti ni napredak u reformi sudstva niti u borbi protiv korupcije“, zaključuje Milić.

Bez koncepta za Kosovo

Srpska vlada je zatražila konsenzus oko Kosova, ali još nije jasno oko čega bi se taj konsenzus trebao postići; do sada je to bila formulacija „i Kosovo i EU“. Većina izjava se i dalje svodi na ponavljanje stava kako Srbija nikada neće priznati Kosovo, ali i dalje se čekaju neki konkretni koraci, ili nekakav koncept novih vlasti oko Kosova. Jelena Milić smatra da je vlada namjerno izabrala Aleksandra Vulvina za šefa Ureda za Kosovo, iako se zna da on nema podršku Srba s Kosova: „I to će se zapravo kasnije koristiti kao argument za nedostatak napretka, i za nemoć u pokušaju da se Srbi sa sjevera Kosova uozbilje i stave pod neku vrstu političke kontrole. Moja procjena je da nova Vlada i nema neki koncept za Kosovo, osim da pokušava što duže održati status quo te da se krije iza nemoći da koordinira Srbe sa sjevera Kosova i da zapravo za taj zastoj u procesu napretka s Kosovom bude optužena EU, koja navodno postavlja sve više i više uvjeta. Bit je stoga zapravo namjerna i svjesna ideja da se skrene s europskog puta i da se za to optuži viša sila i EU“, kaže Jelena Mili.

Za EU samo na papiru

Sličnu ocjenu za DW iznosi i bivši veleposlanik Srbije u Njemačkoj Ognjen Pribićević. Pribićević kaže da se od novih vlasti mogu očekivati verbalne podrške i ustrajanje na europskim integracijama, ali će to vrlo teško ići u praksi dok se ne nađe neko ozbiljnije rješenje za sjever Kosova: „Ulazimo u jedno vrlo teško razdoblje za Srbiju, gdje će sigurno biti i stranaka koje će smatrati da bi trebalo početi preispitivanje europskog puta, možda i u samoj vladi. I da se možda proba s nekom drugačijom politikom, koja bi više gledala put Istoka, ili put nekakvih novih sila u svijetu, nekih nesvrstanih. To će se opravdavati time da se od Europe i EU ne može puno očekivati u ovom trenutku, što je na žalost i točno ali samo trenutno, no time se zamagljuje glavna suština a to je da je Srbija europska zemlja i da pripada EU“, zaključuje Pribićević.

Središnja Azija umjesto EU-a?

Zgrada Vlade Srbije

Zgrada Vlade Srbije

Jelena Milić primjećuje da i kretanja u gospodarskoj sferi pokazuju neobične političke smjernice. Milić smatra da je to vidljivo nakon izjava Mlađana Dinkića, ministra financija i gospodarstva, od koga se očekivalo da bude neka vrsta osiguranja europske orijentacije vlade. No on je međutim najavio kako će prvi koraci vlade biti dodatno zaduživanje kod zemalja na istoku: „I to ovog puta od zemalja središnje Azije i od Rusije, tako da mi se čini da ćemo onaj spomenik Alijevu na Tašmajdanu gledati kao mali ustupak koji smo načinili za jedan od kredita u odnosu na ono što nas tek čeka za potpuno netransparentno zaduživanje kod zemalja s autoritativnim političkim režimima i velikim stupnjem korupcije; one se ne zanimaju mnogo za to kakvo je stanje državnog aparata i institucija u Srbiji kao što bi to bilo kod MMF-a. Mislim da će to biti jedno opasno skretanje, i da čak i kad ova vlada jednom ode, da će taj kurs biti teško vratiti unatrag“, zaključuje Milić.