1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srpski pogledi na Dan neovisnosti BiH

Među Srbima u BiH podijeljena su mišljenja o Danu neovisnosti. Većina vjeruje da je tada počeo rat i da je referendum o neovisnosti bio nezakonit. Drugi kažu da je taj dan pojam kontinuiteta antifašističke tradicije.

Kada je riječ o 1. ožujku, Danu neovisnosti BiH, među srpskim političarima iz Republike Srpske (RS) nema gotovo nikakvih nesuglasica. Bez obzira na krupne razlike u odnosu na druga politička pitanja, za veliku većinu srpskih političara iz ovog bosanskohercegovačkog entiteta 1. ožujak kao Dan neovisnosti BiH „ne postoji“. Potvrđuje to i predsjedavajući Predsjedništva BiH, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić. „Referendum o tzv. neovisnosti BiH i ubojstvo srpskog svata Nikole Gardovića 1. ožujka 1992. godine u Sarajevu, tragični su događaji koji označavaju početak rata u BiH i zbog toga Srbi nikada neće sudjelovati u obilježavanju tog datuma. Ako neki praznik duboko iritira i vrijeđa RS i srpski narod u BiH, onda je to svakako 1. ožujak. Nadam se da će doći do sazrijevanja svijesti, posebno kod političara u Sarajevu, da odustanu od dosadašnje neprimjerene prakse iritiranja i inata, i da ćemo u nekom budućem vremenu kompromisom doći do praznika koji bi bili prihvatljivi za sve narode i građane BiH“, istakao je Mladen Ivanić.

Referendum 1. ožujka organiziran „mimo volje srpskog naroda u BiH“

Žena predaje glasački listić

Na referendumu održanom 29.2. i 1.3.1992. većina građana se izjasnila za neovisnost

Zastupnica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Dušanka Majkić kaže da je za nju i njene kolege iz SNSD-a 1. ožujak „običan dan“ i da on „ne može biti nikakav Dan neovisnosti“. „Ovakva BiH, u kojoj danas živimo, nije nastala ni 1945. ni 1992. godine, već danom potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. 1. ožujak i danas budi tragična sjećanja u svijesti srpskog naroda kada je, mimo naše volje, organiziran referendum za neovisnost BiH. Referendum je bio nezakonit, jer u njemu nisu sudjelovali Srbi kao konstitutivan narod. Za nas je to datum kojim je počeo rat u BiH, dan kada je na Baščaršiji ubijen srpski svat Nikola Gardović, čime je poslana poruka Srbima da u takvoj BiH za nas više nema mjesta. Zato Srbi neće nikada slaviti taj praznik“, kaže Dušanka Majkić za Deutsche Welle, podsjećajući da u BiH nema konsenzusa oko Zakona o praznicima, zbog čega svatko slavi „svoje“ praznike.

„Vezan sam samo za osobne datume, one koji meni osobno nešto znače“, kaže glavni i odgovorni urednik medijskog portala BUKA Aleksandar Trifunović. „Odrastao sam u vremenu i državi u kom je državnim datumima davana prevelika važnost. Bili su važniji od osobnih što je pogrešno. Ispostavilo se da ta forsirana ljubav pa i prema takvim datumima nije donijela ništa dobroga. Nismo ih se sjetili kad smo krenuli jedni na druge, iz bratstva jedinstva u bratoubilački rat. Na isti način se odnosimo prema datumima koji se obilježavaju danas u BiH. Ne znače mi ništa, niti se trudim da uspostavim osobni odnos prema njima. U pravilu radi se o datumima koji u jednom dijelu BiH znače razlog za slavlje a u drugom ne. Nakon 1. ožujka BiH je izgubila preko 100.000 ljudi, a milijuni su raseljeni. Zemlja je trajno unazađena i dan danas živimo posljedicu tog rata. Zaista ne vidim razlog da se datumi nakon kojih su potekle rijeke krvi slave i obilježavaju kao bilo čiji uspjeh ili neuspjeh. Ti datumi jedino mogu biti podsjetnik da smo svi izgubili“, kaže Trifunović za Deutsche Welle.

Sloboda, neovisnost i cjelovitost BiH su „uzvišeni ideali“

Sretko Radišić

Sretko Radišić: "Kontinuitet ZAVNOBIH-a"

Većina Srba u Federaciji BiH ima drugačije mišljenje. Jedan od osnivača Srpskog građanskog vijeća Sretko Radišić kaže da je 1. ožujak 1992. godine u povijesnom smislu jedan od najvažnijih datuma za narode i građane BiH.

„Ovaj datum je kontinuitet ZAVNOBiH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH) kada je naša domovina proglašena samostalnom i ravnopravnom federalnom jedinicom u sastavu SFRJ (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). Za neovisnost BiH pale su mnoge žrtve. Mnogi borci Armije BiH su sa čašću, dostojanstvom i patriotizmom branili uzvišene ideale kao što su sloboda, neovisnost, suverenost i teritorijalna cjelovitost. Mnogi od njih dali su svoj život za vrijednosti zajedništva, multietničkog života i međuvjerske tolerancije. Dali su kao svoj ulog ono što su najviše mogli, a to je svoj život. Zahvaljujući njima mi imamo danas domovinu, imamo slobodu, cjelovitost i nadu za bolju budućnost i ulazak u euroatlantske integracije. Svim borcima hvala kao i građanima koji su jedinstvom i podnoseći zajednički sudbinu teških vremena dali svoj neizbrisiv doprinos očuvanju jedine im domovine BiH“, kazao je Radišić za Deutsche Welle, čestitajući Dan neovisnosti „svim građanima i narodima u BiH“.

Možda će vrijeme riješiti i nesuglasice

Đorđe Krajišnik

Đorđe Krajišnik: "Pitanje praznika je pitanje emocija"

Novinar sarajevskog Oslobođenja i BH dana Đorđe Krajišnik napominje da se iz godine u godinu u BiH postavljaju ista pitanja o „polupriznatim“ praznicima. „Neizostavno se tada konstatira da se važni datumi iz povijesti naše zemlje u polovici zemlje ignoriraju. To vodi k pitanju kada će se napokon postići konsenzus u tom pogledu, te što može ujediniti bosanskohercegovačke povijesne perspektive. Smatram da se s datumaškom politikom previše inzistira i da takva inzistiranja ne mogu pomiriti našu rašomonsku povijesnu sliku. Jasno je da 1. ožujak nekome znači veoma mnogo, kao što je jasno i to da s druge strane nekome ne znači ništa. Svako inzistiranje dovedeno do krajnosti ponovo dovodi do entropije koja onemogućava bilo kakvu suglasnost u pogledu zajedničkih percipiranja države u kojoj živimo. Uz to, nisam uopće siguran koliko je u ovim okolnostima pitanje praznika u bilo kom pogledu za nas važno, posebno ako imamo na umu druge poteškoće kroz koje iz dana u dan prolazimo. Na kraju, pitanje praznika je pitanje emocija. Ako na njih niste naučeni uzalud je svako inzistiranje. To je jednostavno prirodan proces kroz koji moramo proći. Možda će vrijeme riješiti to pitanje“, kaže Krajišnik za Deutsche Welle.

Referendum o neovisnosti BiH održan je 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine. Tadašnji politički predstavnici srpskog naroda u BiH okupljeni u Srpsku demokratsku stranku (SDS) pozvali su Srbe na bojkot referenduma. Referendumsko pitanje je glasilo: „Jeste li za suverenu i neovisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“ Oko 64 posto građana, pripadnika svih naroda, na referendumu se izjasnilo za neovisnost BiH.

Preporuka uredništva