1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Je li vrijeme za promjenu Dejtonskog sporazuma?

U BiH su podijeljena mišljenja o budućnosti Dejtonskog sporazuma. Jedni ga vide kao „luđačku košulju“ navučenu BiH, dok ga drugi smatraju „jamstvom zaštite nacionalnih interesa“.

U BiH se puno toga mora mijenjati, a Dejtonski ustav ne može biti imun na procese koji predstoje ovoj zemlji na putu ka Europskoj uniji. Potvrdili su to za Deutsche Welle politički analitičari, predstavnici nevladinih organizacija te kulturni i javni djelatnici, uz opasku da eventualne promjene „Daytona“ ne smiju ugroziti prava pojedinaca, konstitutivnih naroda, nacionalnih i drugih manjina.

Alija Izetegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević

Stisak ruke Izetbegovića i Miloševića značio je prestanak višegodišnjeg ubijanja

Predsjednik Helsinškog odbora (HO) za ljudska prava Republike Srpske (RS) Branko Todorović kaže da se radi o promjenama koje će omogućiti zapošljavanje, efikasnije djelovanje institucija, suzbiti korupciju i spriječiti odlazak mladih, obrazovanih ljudi iz BiH. „Mnogi, donekle s pravom, smatraju da je Dejtonski mirovni sporazum ostavio mnoga pitanja neriješena i u njegovim promjenama vide preduvjete za reforme i napredak zemlje. Drugi smatraju da je glavni problem BiH, koji se ne može nadomjestiti nikakvim sporazumima na papiru, nedostatak povjerenja između naroda koji ovdje žive, podijeljeni po osnovi religijske i etničke pripadnosti. Treći optužuju međunarodnu zajednicu da je nedjelotvorna, odnosno da održava zemlju u ovakvom stanju, posebno kada se ima u vidu lakoća s kojom međunarodne financijske institucije daju brojne kredite održavajući u životu neodgovornu i korumpiranu vlast“, kaže Todorović za Deutsche Welle.

Prijeko potrebnih reformi nema, a razlozi tome leže u činjenici da oni koji bi trebali biti nositelji promjena, dakle vlasti u BiH, ne žele ništa mijenjati jer im postojeće stanje savršeno odgovara, kaže Todorović. On ističe kako veliku odgovornost snose i građani, kako oni koji ne izlaze na izbore, tako i oni koji glasaju za pojedince ogrezle u mržnji, korupciji te kršenju zakona i ljudskih prava.

Zemljovid Bosne i Hercegovine

Jedna država, dva "entiteta", tri naroda, ...

Dayton i njemačko-britanska inicijativa

„Prema tome, BiH su potrebne promjene, ali njih zaista neće donijeti oni koji su se u proteklim godinama osvjedočili samo u opstrukcijama reformi, korupciji i kriminalu. Međunarodna zajednica, prije svega EU, mora preuzeti veću odgovornost za sve ono što se događa u BiH, jer za to ima i mandat i obvezu. Neprihvatljivo je da se iz relativnog blagostanja u EU-u, promatraju vlastodršci u susjedstvu, kako krše sve civilizacijske norme i vrijednosti i odbijaju primijeniti preuzete obveze i kada su ljudska prava u pitanju. Ne zaboravimo, Europska konvencija za ljudska prava i osnovne slobode nadređena je Ustavu BiH i trebala bi se primjenjivati“, kaže Todorović.

Banjalučki profesor Miodrag Živanović smatra da je Dejtonski mirovni sporazum „odigrao i završio svoju ulogu“. „Promjene su nužne, posebno u dijelu koji se odnosi na Ustav BiH gdje bi postojeća rješenja trebalo učiniti efikasnim u procesu koji je, prije svega, usmjeren na europske integracije. Novu njemačko-britansku inicijativu moguće je primijeniti jedino ako bi se na progresivan način promijenila dejtonska legislativa i unutrašnje ustrojstvo BiH. S Dejtonskim sporazumom to jednostavno nije moguće, jer nije moguće iz pozicije plemenskog uređenja jedne zemlje provesti bilo što od onoga što sada EU od nas traži“, kaže Živanović.

Međutim, u BiH je još snažan otpor promjenama Dejtonskog sporazuma i ustavnih rješenja koja je on donio. Taj je otpor posebno izražen u RS-u u krugovima okupljenim oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i čelnika ove stranke Milorada Dodika. U razgovorima o formiranju vlasti nakon općih izbora, kao i u susretima s međunarodnim dužnosnicima, Dodik ne osporava europski put BiH. On ističe kako će podržati i njemačko-britansku inicijativu „ukoliko ona ne zadire u ustavne nadležnosti RS-a“. Slične, zaštitničke stavove u pogledu entitetskih nadležnosti imaju i druge srpske političke stranke u RS-u.

Prosvjed u Sarajevu

Loše funkcioniranje državnih institucija dovelo je do masovnih prosvjeda, napada na institucije - ali se malo toga promijenilo

Što i kako mijenjati?

Podrška promjenama Dejtonskog sporazuma i postojećeg ustavnog uređenja BiH daleko je veća u Federaciji BiH. Politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić kaže da bi reformama trebalo uspostaviti funkcionalniju državu koja će zadovoljiti interese sva tri konstitutivna naroda, nacionalnih manjina, građana BiH. Terzić je za Deutsche Welle analizirao nedostatke postojećih, dejtonskih ustavnih rješenja. „Kroz politički dogovor, nužno je racionalizirati preglomazni aparat. Najidealnije bi bilo prenijeti ovlasti na Vijeće ministara BiH i uspostaviti funkcije predsjednika, što je i mišljenje Europske komisije za demokratizaciju putem prava, poznatije kao Venecijanska komisija. U tom kontekstu potrebno je proširiti Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali reducirati, odnosno ukinuti Dom naroda po uzoru na rješenja iz Travanjskog paketa iz 2006. godine“, kaže Terzić. On također smatra da je potrebno redefinirati federalne kantone, a njihov broj smanjiti kroz regionalni ustroj entiteta. Upozorava da u kantonalnim skupštinama ima 289 predstavnika „što je apsolutno neodrživo“. „Potrebna je redefinicija Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne s ciljem ukidanja entiteta i kantona kao srednje razine vlasti, već njihovog svođenja na pravu mjeru, a u korist građana i euroatlantskog puta BiH“, kaže Terzić.

Među onima koji nisu zadovoljni stanjem u državi su i mnogi kulturni i javni djelatnici u BiH. Pojedini vjeruju da je upravo dejtonsko ustavno rješenje uzrok mnogih bosansko-hercegovačkih problema. Ogorčeni su, kako socijalno-ekonomskim stanjem i teškim položajem većine bosansko-hercegovačkih građana, tako i kršenjem njihovih osnovnih ljudskih prava.

Željko Komšić

I on je dokaz nužnosti promjene ustava: Željko Komšić je predstavljao Hrvate u Predsjedništvu iako ga nisu izabrali Hrvati

Može li se Dayton „popraviti“?

„Dok god nama kao društvu 'paše' koncept koji ne poštuje ni osnovna ljudska prava, koji ograničava svaku mogućnost prirodnog razvoja, dok god taj koncept ne smeta ni onima koji su ga kreirali, jalov je posao mijenjati ga kozmetičkim zahvatima. Ne može se 'Dayton' popraviti. 'Dayton' se mora nadići, prerasti. Kao društvo mi moramo sazreti. Sazreti do stadija u kojem će nam fašistički okovi 'Daytona' u koje smo se, uz snažnu pomoć demokratskog svijeta sami zakovali, postati neprihvatljivi, suvišni. Tada će ih biti lako odbaciti. Hoće li se to i kada dogoditi? Ako se prisjetite koje države jamče provođenje tog 'okvirnog mirovnog ugovora' odgovor će se, na žalost, sam nametnuti. Druga opcija je da se kreiraju okolnosti slične onima kada je ugovor pravljen. Dakle, da se odlučnom akcijom velikih sila nametne bolje i prirodnije rješenje, baš kao što je i ovo 'dejtonsko' nametnuto. Kada pogledamo kamo ide i kako izgleda svijet vođen 'mudrošću' tih velikih sila, čisto sumnjam da je i ova druga opcija moguća“, kaže za Deutsche Welle bosansko-hercegovački redatelj Pjer Žalica.

Dejtonski (mirovni) sporazum je pravni akt parafiran u vojnoj zračnoj luci Wright-Patterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, na konferenciji koja je trajala od 1. do 21. studenoga 1995. godine. Sporazum iz Daytona prekinuo je rat u BiH i stvorio pretpostavke za poslijeratnu stabilizaciju zemlje. Od 1995. godine Dejtonski sporazum je, uz aktivnu podršku međunarodne zajednice, više puta mijenjan, a među najznačajnijim promjenama su obrambene reforme iz 2004. godine, kojima su ukinute entitetske vojske.

Preporuka uredništva