1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbijanski problem s manjinama

Nakon problema s rumunjskom, Srbija bi za vratom mogla imati i problema s bugarskom manjinom. Naime još jedna članica Europske unije, Bugarska, se požalila na stanje svoje manjine u susjedstvu.

Bugarska zastava

Bugarska zastava

Da se položaj bugarske nacionalne manjine u Srbiji može unaprijediti u tome se slažu i predstavnici te manjine i nadležni. No  konsenzus ne vlada po pitanju kojoj mjeri su prava bugarske manjine u Srbiji zaista ugrožena.

Buru je naime digla potpredsjednica Bugarske Margarita Popova koje je prilikom jedne tribine u srpskom Bosilegradu obraćajući se pripadnicima bugarske manjine izjavila kako Srbija neće postati članica Europske unije ukoliko ne riješi problem bugarske manjine. „Srbija će postati članica Evropske unije, ali to se ne može desiti ako vaša pitanja ovdje ne budu riješena“, rekla je Popova tom prilikom te je objasnila, kako prenosi srpski mediji, da će Sofija upotrijebiti pravo veta kako bi osigurala poštivanje prava bugarske zajednice u Srbiji.

Margarita Popova

Margarita Popova

Aleksandar Dimitrov, direktor Kulturno-informativnog centra Bugara u Bosilegradu i jedan od čelnika Demokratskog saveza Bugara, kaže za Deutsche Welle da ga je izjava potpredsjednice Bugarske Margarite Popove „ugodno iznenadila“. On ističe da ta nacionalna manjina zaita ima brojne probleme u ostvarivanju svojih prava:

„Obrazovanje na maternjem jeziku je veliki problem. Taj problem imamo još od 1987. godine, kada je donijeta odluka da se maternji jezik praktično ukine, iako smo do tada učili, i ja sam učio, cio nastavni program na bugarskom jeziku. Naravno, učili smo i srpski kao jezik države u kojoj živimo. Onda je donijeta jedna smiješna odluka da taj model treba biti dvojezični. A to je u stvari značilo da se čitava nastava odvijala na srpskom, a samo nekoliko školskih sati na bugarskom jeziku“, kaže Dimitrov.

On ističe kako postoji i problem vršenja crkvenih službi na bugarskom jeziku. Dimitrov tvrdi da je Bugarima nedavno onemogućeno i polaganje vijenca na spomenik nacionalnom heroju Vasilu Levskom u Bosilegradu.

Različito viđenje problema

S druge strane, predsjednik Nacionalnog savjeta Bugara u Srbiji Zoran Petrov iz Dimitrovgrada, koji je i poslanik Demokratske stranke u Skupštini Srbije, kaže da je izjava bugarske potpredsjednice „pretjerivanje”, baš kao i izjave pojedinih predstavnika Bugara iz Srbije. On je izrazio čuđenje što se Margarita Popov nije susrela sa predstavnicima Nacionalnog savjeta Bugara i rekao da se problemi s poštivanjem prava Bugara u Srbiji rješavaju u suradnji s nadležnim ministarstvom.

„Nisu to problemi za koje može da se kaže da se ugrožavaju prava bugarske nacionalne manjine. Postoji Zakon o nacionalnim savjetima, a to što mi ne možemo u dovoljnoj mjeri konzumirati sva prava i iskoristiti sve mogućnosti koje nam Ustav pruža, je više naš problem nego što nam država to onemogućava. Kao i sve druge nacionalne zajednice i mi imamo neke neriješene probleme, koje pokušavamo riješiti u suradnji s nadležnim ministarstvima“, kaže Petrov.

Petrov ističe da u Dimitrovgradu postoje dva srednjoškolska odjela u kojima se nastava odvija na bugarskom jeziku. Takođe, navodi da je u tijeku rješavanje problema Novinsko-izdavačke ustanove „Bratstvo”, a ishod bi trebao biti da se istoimene novine, koje su nakon 50 godina prestale izlaziti, ponovo nađu na kioscima.

Vojvodina kao uzor

Članovi bugarske Atake

Zabranjen ulaz za Ataku

Zamjenik ombudsmana Srbije za prava nacionalnih manjina Goran Bašić za DW kaže kako ima prostora za unapređenje prava Bugara u Srbiji: „Kada je riječ o ostvarivanju prava nacionalnih manjina u središnjoj Srbiji, Srbija zaista treba pojačano raditi na doslijednoj implementaciji prava i da dosegne onaj standard koji je već postignut u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. Također, ombudsman građana je dao preporuku Ministarstvu kulture u vezi s ostvarivanjem prava bugarske nacionalne manjine na informiranje i na zaštitu kulturnog identiteta, ali ona nije sprovedena.“

Goran Bašić je istodobno i dodao kako i neke države iz regije koje su već u Europskoj uniji imaju još dosta toga uraditi na unapređenju zaštite prava nacionalnih manjina.

Inače, prije desetak dana u Bosilegradu je došlo do incidenta kada se bugarska manjina požalila da su srpski carinici ometali organizaciju dječjeg Uskršnjeg festivala, time što su na granici zadržavali poklone namijenjene djeci, što je srpska carina demantirala.

Bugarska je isto tako u veljači uručila protestnu notu Srbiji zbog navodne zabrane skupa u Bosilegradu povodom 138. godišnjice smrti bugarskog nacionalnog heroja Vasila Levskog. Navodno, tada je bilo zabranjeno aktivistima bugarske pronacionalističke stranke „Ataka“ da uđu u Srbiju. Slične optužbe na račun srpskih vlasti upućene su i krajem 2011. godine, kada veći broj autobusa s aktivistima „Atake“ nije uspio ući u Srbiju. Oni su se tada uputili u Bosilegrad kako bi obilježili 91. godišnjicu potpisivanja Mirovnog sporazuma iz Neully-sur Seine.

Ovaj mirovni sporazum potpisan je 27. studenog 1919. godine u gradiću Neuillyju-sur-Seine kod Pariza, i njime su Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) pripojene područja Caribroda, Bosilegrada, Strumice i dijelovi s desne strana rijeke Timok.

Prema podacima popisa stanovništva iz 2002. godine, u Srbiji živi nešto više od 20.000 Bugara.

Autor: Dinko Gruhonjić, Novi Sad
Odg. ur.: Nenad Kreizer