1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Je li Srbija dobila svoju "Sloveniju"?

Rumunjska je na susretu ministara vanjskih poslova Europske unije iznenadila blokirajućom politikom naspram davanja Srbiji statusa kandidata za EU. Što se krije iza ovog obrata?

Nove prepreke na putu ka EU

Nove prepreke na putu u EU

Rumunjska blokada je došla posve iznenađujuće. Naime još prije nešto više od dva mjeseca, krajem studenog, prilikom posjeta Beogradu rumunjski predsjednik Traian Basescu svom je domaćinu Borisu Tadiću obećavao bezrezervnu podršku Srbiji u nastojanjima za stjecanje statusa kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Rumunjska svoju podršku nije uvjetovala ni rješavanjem odnosa Beograda i Prištine, što je donedavno bila jedna od najvećih prepreka Srbije na putu ka EU-u. Dapače Rumunjska (uz Španjolsku, Slovačku, Grčku i Cipar) pripada među one zemlje članice EU-a koje dosad nisu priznale neovisnost Kosova. No, tada je na scenu stupio problem s Vlasima, etničkom manjinom koja je rasprostranjena na čitavom Balkanu pa tako i u Srbiji.

Problem s Vlasima

Rumunjski predsjednikTraian Basescu

Traian Basescu

Pritom se ne radi o etničkim Rumunjima koji žive u Vojvodini i koji uživaju manjinska prava kao i ostale nacionalne manjine koje tamo žive poput Mađara, Hrvata, Slovaka i Rusina. Službenom Bukureštu su trn u oku Vlasi koji pretežito žive na istoku Srbije u Timočkoj krajini. Ova etnička skupina ne govori današnji rumunjski nego jednu srednjovjekovnu varijantu toga jezika. Rumunjska traži da se i ova manjina prizna kao rumunjska manjina dok Beograd smatra da se prava ove skupine moraju riješiti lokalno s obzirom da Vlasi (Arumunji) žive i u Grčkoj, Makedoniji pa i u Hrvatskoj gdje se vode kao nacionalna manjina s najmanje pripadnika (12).

U Srbiji živi mnogo više Vlaha, oko 100.000 i problem je u tomu što samo jedan manji dio, njih oko 30.000 traži da ih se prizna kao Rumunje čime bi dobili veća prava. I ova grupa od "zemlje matice", dakle Rumunjske očekuje aktivnu podršku. Većina, međutim, sebe doživljava kao zasebnu manjinu i distancira se od svojih prorumunjskih sunarodnjaka.

Podrška Srbiji u zamjenu za "šengen"

Srbijanski predsjednik Tadić i predsjednik EK Barroso

Izneneđujući stav - srbijanski predsjednik Tadić i predsjednik EK Barroso

No mnogi se pitaju zbog čega Bukurešt upravo sada aktualizira ovo, već odavno poznato, pitanje. Promatrači u Bukureštu polaze od nekoliko hipoteza. Po jednoj je službena Rumunjska razočarana jer je od Srbije očekivala više popustljivosti po pitanju manjina, posebice nakon što je Rumunjska odbila priznati Kosovo. Po drugoj teoriji, rumunjska blokada bi mogla biti povezana s odlaganjem ulaska Rumunjske u šengenski sustav kontrole granica, za što su se posebice zalagale Njemačka i Francuska. Rumunjska je ovo pitanje već jednom povukla i to upravo u pitanju Hrvatske kada je Bukurešt signalizirao da "će razmisliti" o podršci primanja Hrvatske u EU. Ta razmišljanja su se na pritisak Bruxellesa raspršila. Sada je jedino Nizozemska protiv ulaska Rumunjske u šengenski sustav a mnogi naslućuju da Bukurešt želi zamjenu - podrška Srbiji za ulazak u "šengen".

Izborna godina

Grafit u Beogradu: Nikad EU

Nekima blokada ide na ruku

No razloge za, mnogima neobjašnjivo, ponašanje Rumunjske možda treba potražiti i na unutarnjopolitičkom planu. Predsjednik Basescu bi istup na samitu EU-a krajem tjedna mogao iskoristiti za demonstrativno izricanje blokade naspram Srbije čime bi se profilirao kao odvjetnik svih Rumunja u domovini i susjedstvu. To u izbornoj godini ne bi moglo škoditi pogotovo ako se uzme u obzir da Liberalno demokratska stranka (PDL), čija je glavna uzdanica upravo predsjednik Basescu, trenutno u ispitivanjima javnog mnijenja leži iza oporbenog PDL-a.

Moru mogućih opcija treba dodati i hipotezu po kojoj Njemačka, koja je dosad bila protiv davanja statusa kandidata Srbiji, preko Rumunjske pokušava ipak blokirati napredak Srbije.

No bilo kako bilo, i u samoj Rumunjskoj se polazi od toga da će službeni Bukurešt revidirati svoj blokirajući stav i da će Srbija ipak dobiti kandidatski status.

Autori: Robert Schwartz/Nenad Kreizer

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva