1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbija potajno za referendum RS-a?

Službeni Beograd „nije pružio podršku“ referendumu u Republici Srpskoj u BiH. Je li to učinjeno kako bi se stvorio dojam, prije svega pred Zapadom, da vodstvo RS-a radi na svoju ruku?

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i premijer Aleksandar Vučić priopćili su nakon sastanka s vodstvom Republike Srpske u Beogradu da ne podržavaju referendum o Danu RS-a, ali i da ne žele utjecati na promjenu stavova legitimne vlasti RS-a. Predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio je da su primili na znanje stav srpskog vrha, i da je „sada na nama da procijenimo opasnosti i probleme koje naše odluke u RS-u mogu donijeti“. Istovremeno, Milorad Dodik je naglasio da će se predviđene aktivnosti oko referenduma nastaviti.

O samom toku sastanka ima malo detalja, ali procjenjuje se da je on prošao u napetoj atmosferi i da je, navodno do samog početka sastanka, bilo neizvjesno hoće li na njemu biti premijer Vučić. Srpski premijer je prethodno tijekom dana izrazio nezadovoljstvo činjenicom da su čelnici RS-a unaprijed rekli da nema odustajanja od referenduma i da se, nakon takvih izjava, postavlja pitanje koliko onda zajednički sastanak uopće ima smisla.

Distanciranje od vodstva RS-a

Očito je da se takvim stavom vodstvo Srbije želi ograditi od vodstva RS-a, ne bi li stvorilo dojam, prije svega pred Zapadom, kako su oni protiv, i da to vodstvo RS-a radi na svoju ruku, ocjenjuje za DW Vladimir Trapara iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu. „I na kraju, Srbija zbog toga ne bi trebala snositi posljedice. Mislim da je takav stav pogrešan, jer ne vidim kako bi to Srbija mogla biti kažnjena da je otvoreno stala iza referenduma. A za sam referendum smatram da je itekako u interesu i Srbije i Republike Srpske.“

Nikolić i Vučić sa srpskim čelnicima iz BiH u Beogradu

Nikolić i Vučić nisu otvoreno podržali referendum

„A što se tiče predsjednika i premijera Srbije, mislim da se oni privatno slažu da je referendum dobra stvar za RS, i da je to razlog zašto nije došlo do očekivanog pritiska na Milorada Dodika da od njega odustane“, smatra Trapara. „U svakom slučaju, nisam ni očekivao neki pritisak i mislim da je ova forma ograđivanja najviše što se moglo dogoditi. Rukovodstvo Srbije od početka je trebalo podržati taj referendum, jer to nije samo Dodikov referendum, iza njega su stale sve političke snage u RS-u. S druge strane, riječ je o simboličkom pitanju o Danu državnosti RS-a, koje nikom drugom ne može nanijeti neku štetu“, napominje Trapara.

Negativna konotacija referenduma

„Mislim da je beogradsko rukovodstvo zauzelo ispravan stav oko referenduma, jer sama riječ referendum izaziva negativne konotacije u Bosni i Hercegovini“, ocjenjuje za DW Aleksandra Joksimović, direktorica Centra za vanjsku politiku. „Što se tiče očekivanja, prije svega na Zapadu, kako bi premijer Vučić trebalo izvršiti pritisak na Dodika, mislim da je srpski premijer odustao od otvorenog pritiska i na taj način ostavio prostora predsjedniku RS-a da sam, makar bez javnog pritiska, odustane od toga referenduma. To se stoga može promatrati i kao nekakav taktički potez“, kaže Aleksandra Joksimović.

Neka vrsta opravdanja premijera Aleksandra Vučića zašto ne vrši otvoreniji pritisak na Milorada Dodika bila je da se s jedne strane upozoravaju zemlje regije da se ne miješaju u unutarnje stvari susjeda, ali se onda povodom nekih pitanja zahtijeva otvoreno miješanje i pritisak. Aleksandra Joksimović se slaže da „takav stav unosi dodatnu konfuziju u regionalnim odnosima. Tu bi također trebalo napomenuti kako Srbija nije jedina zemlja koja utječe na unutarnju dinamiku u Bosni, i da to čine između ostalog i neke velike sile koje imaju instrumente da u BiH vrše utjecaj, ali i neke regionalne sile, kakva je recimo Turska“.

Beograd i Banjaluka da usklade poteze

Eventualne reakcija Zapada na ovakve odluke Vladimir Trapara vidi samo kao one verbalnog karaktera. „Ali, ako nekih osuda i bude, one će svakako biti upućene i na adresu Srbije, u smislu kako Beograd prije svega nije u stanju kontrolirati Banjaluku. Stoga će se sada vjerojatno pokušati pritisak na Banjaluku da od toga odustane. Ne vidim neku mogućnost da netko pokuša silom spriječiti održavanje referenduma; ne mislim da je bilo tko sposoban za tako nešto, niti bi smio riskirati posljedice tako nečega. Tenzije će, prema mom mišljenju, trajati do referenduma, a kada bude prošao, one će splasnuti. A nakon toga će Beograd i Banjaluka morati razmisliti kako dalje, jer je štetno i za jedne i za druge da dolazi do ovakvih nesporazuma gdje su jedni za jedno, a drugi za drugo“, kaže Trapara.

Dodik – remetilački faktor

Aleksandra Joksimović ističe da ovakva odluka Beograda ostavlja prostora i oporbi da se drugačije postavi od Milorada Dodika. „Čini mi se da je Dodik prepoznat kao remetilački faktor u regiji i da svojim potezima vrši pritisak i na sam Beograd, što Beogradu u ovom trenutku svakako ne odgovara. Očekujem da će se tijekom jeseni ipak spustiti tenzije u regiji, bez obzira na sadašnju naelektriziranu situaciju, naročito kada se budu završili određeni izborni ciklusi u pojedinim zemljama regije. Mislim da postoji prostor za smanjenje tenzija, usprkos činjenici da je defokusiranost Europe sa zapadnog Balkana, usljed svojih problema, u dobroj mjeri i dovela do porasta tenzija u regiji“, napominje direktorica Centra za vanjsku politiku Aleksandra Joksimović.

Preporuka uredništva