1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Politizacija Srebrenice

Provodeći „primitivnu homogenizaciju naroda“ politikanti godinama profitiraju na otvorenim srebreničkim ranama. Ukop i dženaza u Potočarima 11. srpnja 2016. godine neće proći bez politizacije.

Srebrenica je godinama razapeta između dvije strane iste tragedije. „S jedne su oni kojima je genocid obilježio cijeli život i koji danas teško žive u ovom gradu, a s druge razni politički krugovi koji svaki 11. srpnja vide kao priliku da politički unovče sve ono što obilježavanje genocida sa sobom nosi“, kaže za Deutsche Welle novinar BH radija 1 Amir Sužanj.

„Prvih godina poslije rata za govornicama iznad iskopanih grobova smjenjivali su se visoki međunarodni i domaći dužnosnici upozoravajući na razmjere zločina u Srebrenici. Mora se priznati da je u to vrijeme sve organizirano s velikim dostojanstvom, uz odgovorne političke poruke, pa su takve slike i odaslane u svijet. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, u srebreničke manifestacije upetljavao se sve veći broj raznih politikanata koji su komemoraciju i ukop žrtava vidjeli kao mogućnost za vlastitu političku promociju. S vremenom su se, umjesto poruka o srebreničkim žrtvama, počele sve češće pojavljivati otrcane fraze o borbi za narod, pa čak i predizborne poruke lišene svakog dostojanstva. Preko tuge srebreničkih majki vođene su i unutarstranačke borbe. Uz otvoreno negiranje genocida iz Banjaluke i Beograda, politikanti su na ranama Srebrenice provodili primitivnu homogenizaciju naroda uz svjesno stvaranje napetosti“, kaže Sužanj.

Provokacije iz Banjaluke i Beograda

U Potočarima kod Srebrenice 11. srpnja 2016. godine bit će pokopani posmrtni ostaci 127 žrtava genocida. U neposrednoj blizini Memorijalnog kompleksa u Potočarima, u tvornici akumulatora, za govornicom će se i ove godine smjenjivati domaći i međunarodni političari. Političke napetosti su i uoči ovogodišnje komemoracije dovedene do usijanja. Je li uopće moguće dostojanstveno, bez politizacije i napetosti obilježiti godišnjicu genocida u Srebrenici?

Ćamil Duraković

Ćamil Duraković

Načelnik srebreničke Općine Ćamil Duraković negativno odgovara na ovo pitanje. „Nažalost, to nije moguće. Obilježavanje genocida u Srebrenici najviše politiziraju oni koji negiraju genocid, a to su predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik i srbijanski državni vrh. Dodik je 'Majke Srebrenice' nazvao političkim udruženjem. Organizacijski odbor za obilježavanje genocida u Srebrenici donio je odluku da je, zbog negiranja genocida, državni vrh Srbije nepoželjan 11. srpnja na komemoraciji u Potočarima. Teško je izbjeći politizaciju ako svake godine uoči komemoracije imamo provokacije koje su nedvosmisleno uperene protiv preživjelih žrtava genocida. Prošle godine to je bilo uhićenje Nasera Orića kojeg je Haški sud ranije oslobodio optužbi za ratne zločine. I sudbina rezolucije o Srebrenici u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda negativno je utjecala na obilježavanje genocida. Uoči ovogodišnje manifestacije u Potočarima policija RS-a je pod krinkom vježbe demonstrirala silu u bošnjačkom selu Luka. Organizacijski odbor za obilježavanje genocida u Srebrenici bavi se poslovima iz svoje nadležnosti, ali su politički pritisci i demonstracija sile zaista veliki i konstantni. Evo, ovog ponedjeljka (4.7.) ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak je zloupotrijebio svoj položaj i zaposlenicima svog Ministarstva zabranio sudjelovanje u aktivnostima vezanima za organizaciju komemoracijskog skupa u Potočarima 11. srpnja 2016. godine“, kaže Duraković.

Ministar Crnadak je svoju odluku obrazložio „obvezom i ciljevima BiH da razvija dobrosusjedske odnose“. „Imajući u vidu izjave gospodina Ćamila Durakovića, kojima je poručio premijeru Republike Srbije Aleksandru Vučiću da nije dobrodošao u Srebrenici, jasno je da je na taj način ugrožen jedan od osnovnih prioriteta vanjske politike BiH“, naveo je Crnadak u obrazloženju svoje odluke. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić prošle je godine napadnut u Potočarima za vrijeme komemoracije, kada ga je skupina neidentificiranih osoba gađala kamenicama.

Žena grli lijes ubijenog člana obitelji

Politika prečesto u drugi plan potiskuje ono najvažnije: neizmjernu tugu i očaj obitelji žrtava

Srebrenica kao „poligon za stvaranje napetosti“

Amir Sužanj podsjeća kako je Vučić tada, posebno u Srbiji, pretvoren u „medijsku zvijezdu“ dok se na žrtve genocida malo tko osvrtao. „Tko je i u ime čega imao pravo da srebreničkim majkama, koje su dvadeset godina tragale za svojom djecom da bi im dostojanstveno ukopale bar poneku kost, taj potresni trenutak djelomičnog smiraja oskrnavi napadom na srbijanskog premijera Aleksandra Vučića? Vucibatine koje su smišljeno došle napraviti incident? Je li to njima duboka tragedija Srebrenice veći teret nego srebreničkim majkama? Što je jedan Aleksandar Vučić u razmjerima srebreničkog genocida? On se prvo našao u smrtnoj opasnosti, a onda postao glavna ličnost dvadesete godišnjice genocida. Nitko više nije ni pričao o zvjerski ubijenim ljudima i tragediji njihovih obitelji. Sve je ostalo u Vučićevoj sjeni. Srbijanski premijer je, kako tvrde pojedini srbijanski mediji, znao dobro politički kapitalizirati prošlogodišnju dramu u Srebrenici, a priliku za to dali su mu upravo oni koji su ga napali usred Memorijalnog centra, među kostima žrtava genocida“, kaže Sužanj.

Naš sugovornik ističe da političkim liderima u BiH i Srbiji Srebrenica predstavlja „pravi poligon za stvaranje političke napetosti“. „Zato što ti politički krugovi i ne mogu ponuditi ništa drugo osim tenzija i incidenata te ravnoteže straha na kojoj već godinama opstaju“, ističe Sužanj. On podsjeća da su proteklih dvadeset godina na ime pomoći Srebrenici potrošena znatna financijska sredstva, ali da povratnici i danas žive u teškim uvjetima. Nakon 11. srpnja Srebrenica liči na „avetinjski grad“, bez patriotskog naboja. Osim u vrijeme izbora.

Preporuka uredništva