1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Spustite loptu, Hrvatice i Hrvati!

Unatoč njemačkim kritikama Hrvatska će vjerojatno 1. srpnja 2013. postati članica Europske unije. Ali, to neće biti oproštaj od Balkana, smatra Rüdiger Rossig.

Ako je vjerovati tamošnjim medijima, mnoge Hrvatice i Hrvati imaju dojam da ih je Njemačka iznevjerila. Njemački političari, tako pišu mediji, ne propuštaju ni jednu priliku da bi Hrvatskoj nešto prigovarali – umjesto da naglašavaju uspjehe te zemlje u pripremama za pristup Europskoj uniji.

Primjerice dr. Norbert Lammert. Sredinom listopada je ovaj kršćanski demokrat i predsjednik njemačkog Bundestaga u jednom intervjuu berlinskim novinama "Welt am Sonntag" doveo u pitanje skori pristup Hrvatske Europskoj uniji. Najnoviji izvještaj Europske komisije pokazuje da ta zemlja još nije zrela za pristup, rekao je on.

Spustite loptu, Hrvatice i Hrvati! Predsjednik Bundestaga Lammert nema ništa protiv vas. "Hrvatska je već ispunila velik dio pristupnih kriterija", rekao je on samo nekoliko dana nakon intervjua u "Weltu" prilikom podijske diskusije Zaklade Heinricha Bölla. A onda je uslijedio čak jedan kompliment: "Po tomu ta zemlja bolje stoji od nekih drugih pristupajućih zemalja kad su bile pred članstvom."

Da se greške ne ponavljaju

Lammert je izričito odbacio raspravu o pomicanju hrvatskog termina pristupanja. S pravom, jer preostali deficiti su tehničko-administrativne naravi. Radi se o više graničnih nadzornih točaka, poboljšanju pravosuđa i uprave, privatizaciji brodogradilišta – konkretno deset točaka. U prethodnom izvještaju ih je bilo još 49.

Da Lammert od Hrvatske zahtijeva ispunjavanje i preostalih deset pristupnih uvjeta, to je opravdano ne samo s gledišta EU-a. I u interesu je Hrvatica i Hrvata da se ne ponavljaju greške koje su učinjene kod nekih drugih zemalja.

U slučaju Bugarske i Rumunjske ispunjavanje dogovorenih kriterija nije dovoljno provjeravano prije pristupa. Nakon toga tamošnje političke snage, koje su već i ranije nevoljko gledale na stroge kriterije EU-a, nisu imale motivacije da svoje zemlje dalje reformiraju u smislu EU-a. Posljedica je da su te dvije zemlje u svakom pogledu – od plaća preko borbe protiv korupcije do pravosuđa – na začelju EU-a.

Dobar napredak

Rüdiger Rossig

Rüdiger Rossig

S obzirom da EU to zna od tada je puno toga promijenjeno u pristupnom postupku. Primjerice, izvještaj o napretku, na koji se odnosila Lammertova izjava, dio je novog monitoringa po kojem Europska komisija mora svakih šest mjeseci do pristupa nove članice izvještavati, što još mora biti učinjeno. Hrvatska je dosad bravurozno prolazila tu proceduru. I nitko ne sumnja u to da će do 1. srpnja biti odrađene i posljednje točke s popisa.

Neovisno o tomu je predsjednik njemačkog Bundestaga kod još jedne točke u pravu: nakon pristupa Hrvatske, EU treba stanku kod širenja, jer ima unutarnjih poteškoća. Očito ne funkcionira zajednica nekoliko članica sa zajedničkom valutom, bez zajedničke vlade, zajedničkog poreznog sustava i zajedničke proračunske discipline. Gospodarsku mora pratiti politička integracija – prije nego što budu primljene nove članice.

Slušajte dobro, Hrvatice i Hrvati! Vi ćete 1. srpnja iduće godine biti građanke i građani Europske unije. Ali, što će biti s onima koji ostaju? Imaju li Bosanci i Hercegovci, Kosovari, Makedonci, Crnogorci i Srbi također EU-perspektivu? I ako imaju, kada? I što bi oni trebali u međuvremenu činiti?

Zadaća za Hrvatsku

Oko toga pitanja bi se trebala vrtjeti diskusija u Hrvatskoj – a ne oko populističke interpretacije riječi političara, čak i aoko oni dolaze iz moćnih zemalja s kojima se Hrvatice i Hrvati osjećaju prijateljski povezani. U politici se ne radi o osjećajima. Ni o prijateljstvu. Pogotovo ne o ljubavi. Radi se o interesima. To znači kod dobre europske politike: o dugoročnim interesima svih Europljana.

Bit će posla, Hrvatice i Hrvati! Vaš bivši predsjednik Stjepan Mesić je potpuno u pravu kad vašu ulogu u Europskoj uniji ovako opisuje: vi biste trebali za vrijeme predstojećeg razdoblja konsolidacije EU-a vrata EU-a držati otvorena za vaše susjedne zemlje. Jer, to će nam svima koristiti: Hrvatskoj, njezinim susjedima – i zajedničkoj Europi.

Rüdiger Rossig je novinar i stručnjak za povijest jugoistočne Europe iz Berlina. Početkom 1990-etih godina radio je kao urednik u berlinskim dnevnim novinama taz (die tageszeitung), a bio je nadležan za izvještavanje s Balkana. Kasnije je radio za UN i OESS u Zagrebu i Sarajevu. 2008. je berlinski "Archiv der Jugendkulturen" objavio njegovu knjigu "Ex-Jugos" o doseljenicima sa zapadnog Balkana u Njemačku.

Preporuka uredništva