1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Lammert: Hrvatska je dala jamstva

Njemački dnevnik taz prenosi govor predsjednika njemačkog Bundestag-a, Norberta Lammmerta održanog u Berlinu. U njemu se on još jednom osvrće na pristupanje Hrvatske EU i pojašnjava svoje stavove.

„Postoje jamstva Europske Unije Hrvatskoj po pitanju njezinog ulaska u Uniju; sredinom slijedeće godine kada bi ona trebala postati 28. članicom. Također, i Hrvatska je dala jamstva da će do tada ispuniti uvjete kako bi mogla pristupiti Uniji. Moj je prijedlog da ova jamstva uzmemo za ozbiljno, kao što su ona, nadam, se ozbiljno i dana“, rekao je predsjednik njemačkog Bundestaga, Norbert Lammert na raspravi pod naslovom „Hrvatska: Međustanica ili posljednja stanica proširenja EU-a“. Rasprava je održana u Berlinu, u prostorijama zaklade Heinrich Böll.

Njemački dnevni list taz, prenoseći dijelove Lammertovog govora, podsjeća i na intervju kojeg je ovaj dao prije nekoliko dana dnevniku "Welt am Sonntag" u kojem je on doveo u pitanje pristupanje Hrvatskoj EU 1.srpnja 2013. godine. „Upravo na temelju iskustva koje smo imali s Bugarskom i Rumunjskom, moramo vrlo ozbiljno uzeti najnovije izvješće Europske komisije o razvoju: Hrvatska očigledno još nije spremna za pristup EU“, izjavio je tada Norbert Lammert.

Hrvatska bi 1.7.2013 trebala postati nova EU članica

Hrvatska bi 1.7.2013 trebala postati nova EU članica

Na raspravi u zakladi Heinrich Böll, predsjednik njemačkog parlamenta je naglasio kako po pitanju Hrvatske on zapravo nije rekao ništa novo. Lammert je tom prilikom, kako prenosi taz, međutim i naglasio da odbija pokretanje neke rasprave o pomicanju termina ulaska Hrvatske u Uniju. „Termin ulaska Hrvatske u EU nije neki pojam sam za sebe, već je on povezan s ispunjenjem uvjeta za pristup Uniji. Međutim, od ljudi koji su mnogo bolje upoznati sa situacijom u Hrvatskoj, čujem kako je ispunjenje tih uvjeta doduše zahtijevna ali ne i neriješiva zadaća“, naglasio je Lammert. On je dodao kako u spomenutom izvješću Europske komisije jasno stoji da je Hrvatska već ispunila jedan značajan dio tih uvjeta te da se ona samim time u pozitivnom smislu razlikuje od stanja drugih zemalja. "No, usprkos tomu, kritične točke navedene u izvješću Europske komisije moramo uzeti ozbiljno, iako, sasvim očigledno postoje osnovani izgledi da se one mogu riješiti“, rekao je Norbert Lammert.

Lammert je iskoristio priliku i objasnio kako su njegove kritične izjave bile upućene u prvom redu na adresu Europske Unije a manje na adresu Hrvatske. „Već sam godinama uvjeren kako su ambicije Unije po pitanju prihvaćanja novih zadaća i novih zemalja članica veće od ambicija da te nove zadaće doista savjesno obavi“, naglasio je Lammert. U tom smislu, on je dodao kako je EU posljednjih godina istrenirala jednu "značajnu dozu velikodušnosti", te da bi bilo korisno kada Europska komisija ne bi samo izrađivala izvješća o razvoju po pitanju stanja zemalja kandidatkinja već i o unutarnjoj situaciji Europske Unije. „Kada bi takvo izvješće bilo izrađeno isto onako kakva su ona po pitanju stanja zemalja kandidatkinja, ona bi zasigurno na vidjelo iznijelo poneke istine s kojima se nerado i zato toliko rijetko s njima suočavamo“, rekao je Lammert.

Norbert Lammert

Norbert Lammert

Njegove sumnje po pitanju daljnjeg proširenja EU-a su, kako je sam rekao – „naglašene“, ali one nemaju nikakve veze s pristupom Hrvatske. Prema Lammertovom mišljenju, EU je hitno potrebno razdoblje konsolidacije kako bi se sveobuhvatnije posvetila zadaćama koje do sada nije obavila u potpunosti. „U posljednjim godinama je prioritet uvijek bio proširenje a ne produbljenje. Sada vidimo posljedice ovakve politike. Veliki dio problema koje Unija ima, uključujući i one financijske, ne bi bili toliki, kada bi se pridržavala pravila koje je sama postavila“, zaključio je u svom govoru Norbert Lammert. On je dodao kako EU nije jednostavno žrtva događaja na financijskim tržištima, već da su njezini problemi, uključujući i probleme njezinih zemalja članica u kojima vlada kriza, rezultat sustavne povrede pravila koja su doduše donesena ali kojih se nije pridržavalo.

Lammert je pri tome naglasio kako po pitanju povređivanja pravila, najbolji primjeri nisu male zemlje članice, već one velike. „Upravo su Njemačka i Francuska zemlje koje su prve započele velikodušno kršiti pravila, te stoga sada zapravo nemaju razloga žaliti se kada se druge zemlje pozivaju na njihove primjere kada je riječ o ispunjenju datih obaveza“, rekao je Lammert.

Preporuka uredništva