1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Hrvatska nije dovoljno zrela za EU"

Nepovjerenjem zemalja članica Europske unije iz istočne Europe prema zajedničkoj valuti i argumentima pojedinih njemačkih političara zašto je Hrvatska nespremna za EU se bavi njemački tisak ovoga ponedjeljka (15.10.).

U članku pod naslovom "Hrvatska nije dovoljno zrela", Süddeutsche Zeitung (SZ) se osvrće na reakcije njemačkih političara povodom deficita Hrvatske koje je EU utvrdila u svome izvješću. Jedna od oštrih reakcija je stigla i od predsjednika Bundestaga Norberta Lammerta, koji je kazao da kritično gleda na pristup Hrvatske Europskoj uniji, planiran 1. srpnja slijedeće godine. S tim u svezi se u komentaru SZ-a navodi da je Norbert Lammert dotaknuo tabu teme, koja već godinama štiti politiku proširenja Europske unije od, kako se navodi - iskrene diskusije. Dodaje se da će Europskoj uniji trebati još desetljeća da prebrodi i da se oporavi od pristupa pojedinih zemalja istočne Europe te da je sada važnije Uniju iznutra konsolidirati, nego širiti njezine granice i dalje.

Zemlje Balkana će Europskoj uniji pričinjati brige

Norbert Lammert, predsjednik Bundestag-a

Norbert Lammert, predsjednik Bundestag-a

"Samo, nažalost: Lammert je sa svojom primjedbom malo zakasnio. Tu diskusiju je Europa trebala voditi nakon problematičnog pristupa Rumunjske i Bugarske. Tada je postojala šansa da se pronađu alternativni pristupi, koji bi se mogli ponuditi: primjerice, sustav privilegiranih partnerstava. Ali kao što to često biva, Europskoj uniji je i tu nedostajala hrabrost za teške odluke. Europskoj uniji će još desetljećima pričinjavati brige to što su zemljama Balkana, ali i Turskoj, bez daljnje debate pruženi izgledi za pristup. To se može makar malo spriječiti ako prestane, primjerice, zemlje poput Hrvatske, iz čistog političkog oportunizma, proglašavati zrelim za pristup, iako to nisu. Time bi EU uklonila i dio nepovjerenja s kojim mnogi u Europskoj uniji promatraju politiku pristupanja." - zaključuje se u komentaru SZ-a.

Spremnost na djelovanje u krizi je u istočnoj Europi puno veća

Tema pristupa Hrvatske EU, ponovno je tema u medijima

Tema pristupa Hrvatske EU, ponovno je tema u medijima

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se također osvrće na proširenje, ali ono u eurozoni, odnosno uvođenju eura u novim članicama Europske unije. List navodi da mnoge istočnoeuropske članice EU-a namjerno prolongiraju pristup eurozoni jer su uplašene kriznim stanjem te da je sve slabija želja tih zemalja da brzo pristupe eurozoni. "Upravo s njemačkog gledišta je ta razumljiva euro-skepsa u biti šteta. Spremnost da se odmah djeluje u slučaju gubitka kontrole nad državnim financijama je u istočnoj Europi puno veća. Poljska je, primjerice, već sredinom devedesetih ugradila 'kočnicu dugova' u Ustav. Utoliko je veće nerazumijevanje u istočnoj Europi glede strpljenja Unije prema tromim euro-dužnicima poput Grčke. Njemačka nije izolirana u eurozoni, ali južnoeuropske države sa svojim opuštenim mentalitetom imaju većinu u važnim gremijima, primjerice u Europskoj središnjoj banci (ESB). Kad bi bilo više članica iz istočne Europe, ESB možda ne bi kupovala još obveznica južnoeuropskih država", navodi FAZ.

Istočna Europa kao uzor južnoj Europi

Istočnoj Europi se ne bi trebao uskratiti euro...

"Istočnoj Europi se ne bi trebao uskratiti euro..."

List napominje da već ima primjera onih koji su na vlastitoj koži osjetili nedostatke pristupa eurozoni. A to je prije svega Slovačka, gdje su plaće u prosjeku 30 posto niže nego u Grčkoj. Kad je ta zemlja ipak trebala obećati jamstva za Grčku, zbog toga je čak i vlada pala 2011. godine. FAZ međutim dodaje i, promatrano sa strane onih koji namjeravaju pristupiti eurozoni, da članstvo u eurozoni donosi i prednosti. Tako Slovačka i Slovenija profitiraju od pomoći ESB-a. "Što je veće političko zajedništvo u eurozoni, primjerice u jednoj bankarskoj uniji, utoliko su jači argumenti za euro. Upravo istočna Europa, kojoj nedostaju vlastite banke, ima interes da suodlučuje o pravilima za europske banke. Obrnuto bi eurozona također trebala imati interes za istočnoeuropsku gospodarsku politiku. Uzimajući u obzir reforme proteklih godina, neke od tih zemalja mogu biti uzor južnoj Europi. Ukratko: stanovništvu u istočnoj Europi, koje doista pati zbog reformi, se kao protuuslugu ne bi trebao uskratiti euro. Eurozona bi se, međutim, trebala zamisliti što njezino stanje nije atraktivno za zemlje kandidate, koje su spremne na reforme i koje su ponovno konkurentne." - zaključuje FAZ.

Preporuka uredništva