1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Skrivena glad

Previše za umrijeti, premalo za živjeti: novi Svjetski indeks gladi pokazuje dimenziju takozvane skrivene gladi. U svijetu više od dvije milijarde ljudi ne dobija što treba hranom koju uzima.

Može li se biti sit i usprkos tome gladovati? Moguće je, tvrdi se u novom Svjetskom indeksu gladi koji su izradili njemačka humanitarna organizacija Welthungerhilfe, irska organizacija za pomoć i razvoj Concern Worldwide i međunarodni Institut za prehrambenu i razvojnu politiku (IFPRI).

"800 milijuna ljudi gladuje zato što nema dovoljno hrane. Tu je riječ o kvantiteti, unosu kalorija", kaže Shenggen Fan, glavni direktor IFPRI-ja. "Međutim, dvije milijarde ljudi gladuje, jer ne dobijaju dovoljno hranjivih tvari."

Svjetska karta gladi

Posljedice tzv. skrivene gladi su također često smrtne, navodi Fan. Potrebno je samo duže vrijeme da jedna osoba umre od posljedica nedostatka hranjivih tvari.

S novim Svjetskim indeksom gladi je nastala i karta svijeta koja pokazuje gdje su ljudi posebno pogođeni glađu i u kojim područjima je najpotrebnije djelovati. Postoje međutim iznimke: za zemlje kao što su Kongo, Južni Sudan ili Somalija nedostaju pouzdane brojke kako bi se realno procijenila situacija.

Karta svijeta izrađena prema Svjetskom indeksu gladi

Karta svijeta izrađena prema ugroženosti od gladi. LEGENDA: crveno - katastrofalno, tamno narančasto - vrlo ozbiljno, svjetlo narančasto - ozbiljno, svjetlo zeleno - umjereno, zeleno - malo, tamno sivo - nema podataka, svjetlo sivo - industrijske zemlje

Podaci iz cijelog svijeta

Stručnjaci IFPRI-ja su prikupili podatke različitih organizacija UN-a iz raznih zemalja i regija. Tri indikatora prikrivene gladi su: neuhranjenost u općoj populaciji, pothranjenost djece i smrtnost djece.Pri ocjeni podataka stručnjaci su aktualne brojke usporedili sa statistikama iz 1990. Svuda, istina, postoji pozitivan razvoj, ali je ukupna kvaliteta ishrane zapostavljena posljednjih godina, smatra Wolfgang Jamann, glavni tajnik njemačke humanitarne organizacije Welthungerhilfe.

Ne samo više hrane, već više kvalitetnije hrane

Organizaciji Welthungerhilfe prikupljeni podaci služe prije svega za strateško planiranje vlastitog rada i davanje preporuka političarima. Zaključci su jasni, smatra Wolfgang Jamann u razgovoru za Deutsche Welle: "Nije samo važno povećanje produktivnosti, dakle, proizvodnja veće količine namirnica, već i raznolikost prehrambenih usjeva, dakle, posebno uzgoja povrća, ali i povećanje, na primjer, malih stočarskih farmi."

Podrška malim poljoprivrednicima

Kako se može osigurati zdrava prehrana u praksi pokazuju projekti njemačke organizacije Welthungerhilfe i irske organizacije Concern Worldwide."Ekstremno su nam važna tri aspekta", kaže Jamann. "To su jačanje poljoprivrede, poboljšanje navika ishrane i pažljivo korištenje prirodnih resursa." Postoji istina još dosta mogućnosti umjetnog obogaćivanja prehrambenih proizvoda, od obogaćivanja plodnog tla, preko modificiranog sjemena do dodavanja vitamina, na primjer, vitamina A u hrani za malu djecu, kaže Jamann.

Mnoga tehnološka rješenja nije, međutim, moguće primijeniti na male poljoprivrednike: "Većina proizvođača, ali i većina onih koji gladuju su danas mali poljoprivrednici". Moraju se stoga, naglašava on, naći druga rješenja, prilagoditi mjesta proizvodnje i ne preopterećivati prirodne resurse.

Više pomoći za siromašne zemlje

Podržati se prije svega mora razvoj poljoprivrede u najsiromašnijim zemljama. Jamann gleda kritično na novi izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koji se odnosi na suradnju na području razvoja: "Zemlje OECD-a planiraju istina veće izdatke za razvojni sektor, ali se u tom izvještaju govori o tendenciji podrške za zemlje u ubrzanom ekonomskom razvoju, zemlje koje dobro posluju i koje su stabilne", naglašava Wolfgang Jamann.

To su, na primjer, zemlje u kojima su moguće privatne investicije, dok zemlje u kojima najviše vladaju glad i siromaštvo nisu uključene. Za njih je planirana samo humanitarna pomoć.

Preporuka uredništva