1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Nadopunom prehrane protiv 'prikrivene gladi'

Oko dvije milijarde ljudi pati zbog manjkave prehrane. Nedostaju im određeni za život važni vitamini i minerali. Posljedica su teška oboljenja. Može li nadopuna prehrani ublažiti Problem?

Ima jedna dobra vijest. Unatoč stalnom porastu broja stanovnika broj pothranjenih ljudi sve je manji. Između 1990. i 1992. godine brojka je bila preko milijarde, a danas Svjetska organizacija za hranu procjenjuje da je pothranjenih 842 milijuna.

Ali ta brojka zapravo ne govori o tome da oko dvije milijarde ljudi pati od tzv. prikrivene gladi. Time se bavi jedna zajednička studija svjetskih organizacija Terre des hommes i Svjetske organizacije za pomoć gladnima koja je u utorak (22. srpnja 2014.) predstavljena u Berlinu. Pogođenima nedostaju određeni vitamini i minerali od životne važnosti. Posljedice su teška oboljenja zbog nedostatka u prehrani i oslabljeni imunološki sustav, što često dovodi do trajnih posljedica, kao što je primjerice sljepoća.

Wolfgang Jamann

Wolfgang Jamann

"Prikrivena glad" osobito često se pojavljuje u Indiji, Bangladešu, Srednjoj Aziji i u drugim dijelovima Afrike. Za stručnjake za prehranu to je problem jednako velik kao i prava glad, dakle ona koja se utvrđuje po kalorijama. "U istočnoj i južnoj Africi ljudi često jedu samo kukuruznu kašu", kaže Wolfgang Jamann, glavni tajnik Svjetske organizacije za pomoć gladnima na temelju svog dugogodišnjeg iskustva rada u toj regiji.

"Ljudi od toga jesu siti ali zbog jednolične hrane jednostavno im nedostaje vitamina koji su važni za život." Isti taj fenomen postoji u regijama u kojima se uglavnom jede samo bijela riža", pojašnjava Jamann "a u tome nedostaje i vitamina, koji se gube guljenjem". Od bolesti koje se javljaju primjerice zbog nedostatka vitamina A, prema procjenama Ujedinjenih naroda godišnje umire između 300.000 i 700.000 djece. Još 300.000 djece od toga oslijepi.

Opasnost prijeti prije svega za trudnice, bebe i malu djecu

Druge hranjive tvari su primjerice željezo i folna kiselina. Ako trudnice i dojilje pate od nedostatka nečega, to može vrijediti i za djecu, pa i za onu koja se tek razvijaju u majčinom trbuhu. Nedostatak folne kiseline može izazvati neke poremećaje zametka (fetusa), a nedostatak željeza, vitamina A, cinka i joda može imati teške posljedice za novorođenčad i malu djecu.

"Dojilje često pate od nedostatka željeza i vitamina A", kaže sociolog za razvoj Jamann. To se tako izravno odražava na zdravlje novorođenčadi. U težim slučajevima može doći do duševnih smetnji, ako majke ne uzimaju dovoljno joda." A postoje i mnoge druge različite izraženosti manjkavosti, koje, upravo kod male djece, mogu dovesti do oboljenja ili u težim slučajevima do smrti.

Nema novca za bolje jelo

Dakako, bilo bi idealno kada bi ljudi mogli uzimati dovoljno vrijednu i hranjivu hranu, pa da se te manjkavosti više uopće ne bi pojavljivale. Pokraj osnovnih namirnica oni bi trebali dovoljno voća i povrća kao i jaja, mlijeka, ribe i mesa.

Ipak, mnogi siromašni to si u okrutnoj stvarnosti jednostavno ne mogu priuštiti, kaže Jamann. Zbog toga on smatra obogaćivanje osnovnih prehrambenih namirnica izvedivim rješenjem.

U 80 zemalja svijeta to je čak zakonski propisano. Primjerice u Zambiji zakon propisuje da se kukuruz obogaćuje vitaminima A i D. Osim toga postoji mogućnost da netko u domaćinstvima namirnice sam obogaćuje, primjerice na način da se preko namirnica sipa multivitaminski prašak. "To može biti uspješno", kaže Jamann.

Uzgojena vrsta manioke u Nigeriji sadrži više vitamina A

Uzgojena vrsta manioke u Nigeriji sadrži više vitamina A

Biljke trebaju same 'popraviti' nedostatke

Još jedan obećavajući pokušaj zove se biofortifikacija. Tu se radi o tome da se uzgoje nove vrste osnovnih namirnica, koje uzimaju više minerala ili vežu više vitamina u odnosu na uobičajene vrste. Križanjem agrarni znanstvenici pokušavaju ciljano poboljšati bogatstvo biljaka hranjivim tvarima. Često i otpornost može biti poboljšana, primjerice kada su u pitanju štetočine ili suše.

Pokušaja s takvim biljkama ima primjerice u Africi sa slatkim krumpirom, grahom, maniokom ili kukuruzom. U Indiji i Pakistanu istraživači to pokušavaju sa pšenicom, prosom i rižom. Filantrop Bill Gates favorizira kuhanu bananu koja veže posebno puno vitamina A. Stručnjak za svjetsku pomoć gladnima Jamann sve te pokušaje smatra vrlo zanimljivima.

Ali on ipak misli da bi se ti uzgoji i njihova djelotvornost i prihvatljivost tek trebali dokazati u praksi kod potrošača. "Mnogi uspjesi o kojima se govori ostvaruju se u laboratoriju. A hoće li sami ljudi prihvatiti i koristiti nove vrste još uvijek nije sigurno", sumnja Jamann.

Zlatna riža koja sadrži vitamin A i normalna riža

Zlatna riža koja sadrži vitamin A i "normalna" riža

Tako su primjerice na Filipinima prvi pokušaji sa zlatnom rižom - genetski promijenjenom rižom, koja proizvodi posebno mnogo vitamina A - neslavno propali. Domaće sorte pokazale su se uslijed specifičnih klimatskih uvjeta jednostavno snažnije.

Nove vrste moraju se moći platiti

A uvođenje novih vrsta za suzbijanje "prikrivene gladi" ima smisla samo onda ako si seljaci mogu i priuštiti bolje sjeme. Još bolje bi bilo kada bi seljaci sami mogli dobiti novo sjeme od prošlogodišnjeg uroda. Ali to se može samo ako nije riječ o takozvanom hibridnom sjemenu, koje traži da se svake godine mora kupovati novo sjeme.

"I seljaci koji proizvode samo za vlastite potrebe moraju biti u stanju koristiti to poboljšano sjeme", smatra Jamann. "Oni ne smiju ovisiti samo o jednom dobavljaču na svjetskom tržištu." Jer cilj bi trebao biti da proizvodi ne budu skupi.

Baš zato što je prikrivena glad u prvom redu problem siromaštva, problem se ne može riješiti ako oni koje pogađa siromaštvo na kraju opet moraju platiti više za hranu.