1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Inteligentnom poljoprivredom protiv gladi u svijetu

Dosada se u borbi protiv gladi u svijetu najčešće posezalo za pojačanom proizvodnjom hrane. No stručnjaci upozoravaju da nije presudno koliko hrane se proizvodi nego o kojim namirnicama se radi.

"Ako malo bacite pogled na statistike proizvodnje jedino što ćete vidjeti je kukuruz, kukuruz i opet kukuruz. U Africi, Brazilu ili u Americi možete proći stotine kilometara, a da nećete vidjeti ništa drugo nego samo polja kukuruza. I to za proizvodnju etanola ili stočne hrane. To je potpuno krivi pristup", uzrujava se Hans Rudolf Herren, predsjednik zaklade Biovision za održiv razvoj i dobitnik ovogodišnje alternativne Nobelove nagrade. Više od 50 posto svjetske proizvodnje žitarica odlazi za proizvodnju energije ili kao stočna hrana, moglo se saznati na nedavno održanom Svjetskom zdravstvenom samitu. To znači da manje od pola globalne žetve biva direktno upotrijebljeno za prehranu ljudi. I to usprkos činjenici da je još uvijek više od 800 milijuna ljudi diljem svijeta, uglavnom u subsaharskoj Africi i Aziji, pogođeno glađu.

Izvoz hrane uništava lokalnu poljoprivredu

Afrički poljoprivrednici

Afrički poljoprivrednici: umjesto proizvodnje - pomoć

Toj činjenici pridonosi i praksa kojom razvijene zemlje godinama glad pokušavaju spriječiti time što će jednostavno pogođenim regijama slati namirnice. "Prije svega je u SAD-u bila teorija: pomognimo našim poljoprivrednicima da proizvode dovoljno hrane, a ako će hrana biti potrebna zemljama u razvoju, jednostavno ćemo ju im poslati", kaže Roger Thurow iz čikaškog Vijeća za globalna pitanja. Polazilo se od logike da afričke zemlje ne treba poticati na proizvodnju nego na uvoz hrane. U slučaju epidemije gladi Zapad će već pomoći. No da ta logika ne funkcionira, zna se već odavno. Lokalni poljoprivrednici, koji u mnogim afričkim zemljama čine preko tri četvrtine stanovništva, su umjesto da proizvode postali puki primatelji pomoći. Poljoprivreda u tim zemljama je još na razini srednjeg vijeka. I u dobrim sezonama urod afričkih poljoprivrednika ne iznosi ni desetinu onog što proizvode poljoprivrednici na istoj površini u nekoj od razvijenih zemalja. Daljnji problem je katastrofalna infrastruktura. "Preko trećine uroda redovito propada zbog lošeg skladištenja. Daljnji problem je nedostatak prometnica kojima bi se urod doveo do krajnjih korisnika", kaže Thurow.

Ne više nego bolje namirnice

Pothranjeno dijete na Madagaskaru

Još uvijek preko 800 milijuna gladuje

No i tamo gdje je proizvodnja posljednjih godina osjetno povećana, poput Indije, još uvijek milijuni građana pate od pothranjenosti. Istodobno se Indija bori s ogromnim povećanjem tzv. bolesti blagostanja poput dijabetesa. Mnogi stručnjaci stoga zahtijevaju da se veća pozornost posveti raznolikosti proizvodnje hrane, a ne samo količini. "Primarna borba protiv gladi još uvijek mora biti prioritet, ali isto tako treba razmišljati i o kvaliteti prehrane i vitaminima. Tko se stalno hrani rižom i žitaricama taj će prije ili kasnije imati problema sa zdravljem", kaže Michael Krawinkel sa Sveučilišta u Gießenu. "Nekada se sadilo u različitim visinama: uz tlo povrće, zatim grm i iznad svega voćka koja je davala sjenu. Ovakva raznolikost ne treba ni mnogo pesticida i skrbi za uravnoteženu prehranu", zaključuje Krawinkel. I Hans Rudolf Herren se bori za promjenu načina razmišljanja u borbi protiv gladi u svijetu. No ta borba počinje i u lokalnom samoposluživanju. "Pri kupovini možemo sami donijeti odluke koje će na kraju industriju prisiliti da se okrene. Hoćemo li podržavati raznolikost i globalnu pravednost ili ćemo se okrenuti jeftinoj hrani i prekomjernoj konzumaciji mesa", zaključuje Herren. Njegova želja je polako povlačenje monokultura i smanjenje nepreglednih polja kukuruza.

Preporuka uredništva