1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Puzzle sa 600 milijuna dijelova

Nakon pada Berlinskog zida, tajna služba DDR-a željela je prikriti tragove špijunaže. Ono što drobilica za papir nije uništila, uništeno je rukom. Kompjuterski program trebao bi sve to ponovno sastaviti.

Rekonstrukcija poderanih dokumenata Ministarstva državne sigurnosti DDR-a na skeneru.

Pet godina nakon pada Berlinskog zida, najprije je otvorena smeđa papirna vreća s poderanim dokumentima Stasija, kako bi se oni opet sastavili.

40 godina je Ministarstvo državne sigurnosti u DDR-u (Stasi) građane špijuniralo, maltretiralo i sve to pohranjivalo u tisuće dokumenata - transkripti razgovora, primljena pošta, dokumenti o špijunaži i poslovi sa Zapadom. Kako bi spriječili da to sve izađe na vidjelo, zaposlenici Stasija pokušali su u mjesecima nakon pada Berlinskog zida 1989. učiniti sve moguće kako bi uklonili tragove toga.

Ono što drobilica za papir nije uništila, uništeno je rukom. No ostalo je 180 kilometara netaknutih dokumenata i 15 tisuća vreća sa, procjenjuje se, 600 milijuna bilježaka. Pet godina nakon pada, najprije je otvorena smeđa papirna vreća s poderanim dokumentima Stasija, kako bi se oni opet sastavili, budući da je sadržaj tih dokumenata od neizmjerne važnosti.

Ručna rekonstrukcija poderanih dokumenata Ministarstva državne sigurnosti DDR-a. Žena sjedi za velikim stolom a ispred nje su komadići dokumenata.

I danas se velik dio dokumenata ručno slaže i spaja.

Slagalice bez dokaza

40 suradnika započelo je s radom na slagalicama. Kao i tada, i danas se velik dio dokumenata ručno slaže i spaja. "Tu je vreća s poderanim dokumentima ministarstva, nekad su dijelovi manji, nekad veći. Uzmem hrpu i kada vidim slične dijelove, pokušam ih spojiti. Ponekad imamo sreće, ako su dokumenti samo jednom poderani", priča Ines Splettstoesser.

Ona i tri kolegice sjede na trećem katu bivšeg Ministarstva državne sigurnosti u Berlinu za velikim stolovima, a ispred njih su ostaci dokumenata u različitim bojama, oblicima i veličinama. Uokolo su kartonske kutije u kojima se razvrstava, zatim ručno lijepi dokumente, stranicu po stranicu. To je nevjerojatna igra strpljenja, jer predloška nema. Zaposlenici ne znaju kako bi stranice na kraju trebale izgledati. Ne znaju čak ni jesu li svi dijelovi u istoj vreći.

"Ovisno o vreći koju smo dobili, već je dolazilo do toga da su zaposlenici godinu ili dvije radili sa sadržajem takvih vreća i na kraju nisu imali sve dijelove", kaže Joachim Häußler, jedan od voditelja projekta. U međuvremenu, tu je još samo dvanaest ljudi koji sve sastavljaju ručno.

Ruke žene koja radi na rekonstrukciji poderanih dokumenata.

Samo dvanaest ljudi sve dijelove ručno sastavljaju.

Kompjuter bi trebao pomoći u radu

Slagalice se sastavljaju već 18 godina. To će trajati i dalje, samo kako bi se rekonstruiralo ono najvažnije. Moderna tehnika pritom bi trebala pomoći. 2007 je vlada od Berlinskog instituta za proizvodne sustave i konstrukcijsku tehnologiju, skraćeno IPK, naručila kompjuterske programe koji isječke sastavljaju automatski i brzo. "ePuzzler" radi od početka godine.

Na staklenoj ploči skenera koja je velika gotovo kao kuhinjski stol, u sobi u Institutu leže dvije zaštitne folije s desecima komadića, a svi komadići nisu puno veći od kovanica dva eura. Poseban skener u isto vrijeme skenira obje strane. Nekoliko sekundi kasnije, na projektoru na zidu vide se svi komadići. Sada su digitalizirani i tako ih posebni softver može složiti.

Voditelj projekta Bertram Nickolay objašnjava kako se to događa: "Iz svakog isječka izračunamo raznolikost značajki i značajke koje su karakteristične za taj isječak." Uređaj nakon toga može razlikovati boje, vrste papira i oblik. Analizira se i je li na papiru pisano rukom ili pisaćom mašinom.

"To znači da kompjuterski program traži dijelove koji imaju što više zajedničkih značajki", kaže Nickolay.

Skener koji spaja poderane dokumente i komadići dokumenata na njemu.

Kompjuterski program traži dijelove koji imaju što više zajedničkih značajki, kaže voditelj projekta Bertram Nickolay.

Robert Zimmermann, matematičar i znanstveni suradnik pokazuje kakve naredbe može dati računalu. Ubrzo nakon toga, isječci se pokažu na ravnom ekranu na zidu, i poput magije, slika je potpuna.

Rad sa 400 vreća

"ePuzzler" je u potpunosti razvijen i već sastavlja stranice za arhiv. No prije toga slijedi još jedan test: 400 vreća s malim komadićima trebale bi pomoći softveru u popisivanju dokumenata. Za buduće poslove, stručnjaci s Fraunhofer Instituta moraju još nadograditi skener i doći do zaključka kako se dijelovi mogu automatski očistiti, poravnati i postaviti u skener. Jer, sada je za to ipak potrebno previše ljudi. Ipak, bez manualnog rada to u budućnosti neće ići, unatoč "ePuzzleru". To je tako jer netko mora odlučiti što se želi rekonstruirati i pomoći kada kompjuter ne radi dobro, te od elektronski sastavljenih slagalica sastaviti zapise.

Ovaj je softver zanimljiv i drugima: "Dobivamo zahtjeve za ponovno sastavljanje slika ili poderanih komadića financijskih dokumenata, i tako će ovaj projekt dovesti do odgovarajućih inovacija", kaže voditelj projekta Nickolay.

Preporuka uredništva