1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Putin vrbuje Bugarsku

Nakon što je Bugarska, članica EU-a i NATO-a, podržala sankcije Zapada protiv Rusije, Putin je oštro napao Sofiju. No sada odjednom iz Moskve stižu pomirljivi tonovi. Što se krije iza toga?

Izjava bugarskog premijera Bojka Borisova početkom srpnja ove godine je zvučala kao opravdanje. "Razumljivo je zašto je predsjednik Putin tako oštro optužio Bugarsku. Mi smo doduše ispali krivci, iako u biti nismo bili krivi, a još manje je naš cilj bio zamrznuti odnose s Rusijom." Naravno da je time mislio na sankcije koje su uvedene Kremlju, a koje je kao članica EU-a uvela i Bugarska. Borisov upućuje na Putinove riječi koje je početkom prosinca prošle godine uputio u Ankari kada je rekao da je projekt 'Južni tok' propao, a riječ je o plinovodu koji je vrlo važan za Bugarsku. No ne samo za Bugarsku već i za Srbiju, pa i Bosnu i Hercegovinu, odnosno njezin entiet Republiku Srpsku. Tada je Putin rekao kako svu krivicu za propast tog projekta snosi Bugarska, jer ta zemlja "nije znala djelovati kao neovisna".

Ali, sada se odjednom ton između Moskve i Sofije promijenio. Početkom ovog tjedna Putin je na Krimu izjavio: "Članstvo Bugarske u NATO-u je već gotova stvar. Mi ćemo poštovati taj izbor bugarskog naroda i i dalje surađivati s Bugarskom, neovisno od teških pitanja koja su u vezi s različitim projektima, kao što je primjerice i 'Južni tok'.“ „Osim toga“, nastavio je dalje Putin, „Rusija i Bugarska su uvijek u povijesti bile vrlo bliske. U Bugarskoj su ove riječi primljene kao "jasan znak pomirenja" i "potpuno novi ton u bilateralnim odnosima".

Plinovod kao politički instrument

Putin

Putin: pomirljivi tonovi

Tijekom službenog prijema na anektiranom Krimu, u njegovom više usputnom spominjanju Bugarske, Putin je uvjeravao da će Rusija razvijati veze s Bugarskom "na svim kolosijecima". No, on je u stvari mislio samo na dva; a oba su zapravo prožeta napetostima između Rusije i Zapada, kao i geostrateškim položajem Bugarske koja je članica i NATO-a i EU-a.

Jedan od dva „kolosijeka“ o kojima je govorio Putin je svakako 'Južni tok', koji je pored svog ekonomskog aspekta i važan instrument ruske vanjske politike. Rusija više ne tvrdi tako kategorično da od 2019. ruski plin više neće ići preko Ukrajine prema Europi. Istovremeno pojedini stručnjaci govore kako 'Južni tok' ponovo ima dobre šanse. Također i to što iz Moskve još nije došlo službeno otkazivanje projekta 'Južni tok', Bugari shvaćaju kao da se projekt još može spasiti. Špekulacije o ponovnom oživljavanju projekta očigledno potječu iz izvora u Kremlju. Rusiji je zapravo potreban plinovod kao instrument političkog pritiska. A Bugarska bi u svemu tom svakako igrala određenu ulogu.

Bugarska između Istoka i Zapada

Projekt Južni tok je za sada na ledu

Projekt "Južni tok" je za sada na ledu

Drugi kolosijek je pokušaj Kremlja da preko te zemlje utječe na jedinstvo EU-a i NATO-a, kako bi te organizacije zapravo podijelio - kako po pitanju sankcija tako i po pitanju sigurnosne politike. I u tom smislu je Bugarska dobar teren za "tajne akcije". Jer, Moskva u Sofiji i dalje ima dosta pristaša. Posebno u redovima najveće oporbene stranke u bugarskom parlamentu. Socijalisti su se posebno poveselili Putinovoj izjavi. Glasnogovornik te stranke je rekao: "Bit će sve jasnije da nam je dana pogrešna slika o Rusiji. Stvarni prioriteti Rusije su daleko od slike agresivne i nemilosrdne države." On je dodao kako je zbog svog geopolitičkog položaja, ali i zbog duhovne i kulturološke povezanosti s Rusijom, "Bugarska pozvana da kao posrednik ublaži trenutni spor".

Većina Bugara bi i pozdravila ovakvu ulogu države. Međutim, većina političara zna da je potpuno nerealno da se mala Bugarska sada odjednom pozicionira kao veliki pomiritelj na međunarodnoj sceni. Ali, i nakon Putinovih posljednjih izjava, Bugarska i dalje ostaje podijeljena po pitanju politike prema Rusiji.

Preporuka uredništva