1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Povijesni summit EU-a s odlukama o Hrvatskoj

Francuski predsjednik Sarkozy na kraju predsjedanja EU-om može biti zadovoljan. Usvojeni su klimatski paket, prijedlog Komisije za oživljavanje europskoga gospodarstva i na pomolu je rješenje oko Lisabonskog sporazuma.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy

Isplatio se veliki angažman, predsjednik Sarkozy na vrijeme i uspješno završio sastanak na vrhu EU-a

“Ovo je povijesni summit na kojem su donesene tri važne odluke. Ratifikacija Lisabonskog sporazma je ponovno pokrenuta. Irci će ponovno ići na referendum. Mi smo dogovorili da se zadrži načelo jednog povjerenika po članici. Jamstva u pogledu vojne neutralnosti, obitelji i oporezivanja bit će uključena u protokol uz Prostupni sporazum s Hrvatskoj vjerojatno 2010. ili 2011. godine”, izjavio je na kraju summita Europske unije predsjedatelj Nicolas Sarkozy. Sarkozy: Hrvatska u EU 2010. ili 2011. godine

Zastave Hrvatske i EU-a

Kroz pristupni sporazum s Hrvatskom EU prihvaća Lisabonski sporazum

«Predstavili smo kompromis koji ne mora na novu rafitikaciju kod svih članica. Neće biti promjena Lisabonskog sporazuma. Kako bi političke obveze 26 zemalja članica prema Irskoj i pravno osigurali, obvezali smo se da ćemo kod idućeg proširenja 2010. ili 2011. godine, a to će biti vjerojatno Hrvatska koja će nam pristupiti, kod tog događaja potreban nam je novi Pristupni sporazum koji moraju ratificirati 27 zemalja članica, jer će nakon toga Unija imati 28 članica i tome bi se Pristupnom sporazumu Hrvatske dodao irski protokol uz povećanje broja zastupnika u Europskom parlamentu», rekao je Sarkozy.

Topolanek: Izrada nacrta Pristupnog sporazuma već za češkog Predsjedništva

Mirek Toplonek, češki premijer

Mirek Toplonek, češki premijer najavio da uskoro počinje radna skupina s nacrtom Pristupnog sporazuma s Hrvatskom

Češki premijer Mirek Topolanek je u Bruxellesu rekao da radna skupina započinje s izradom nacrta Pristupnog sporazma s Hrvatskom već za vrijeme češkog Predsjedništva. “Ovo je dobro za Hrvatsku, jer daje dodatni poticaj za završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom”, rekao je Topolanek i dodao kako je razgovarao i s hrvatskim i slovenskim premijerom, Sanaderom i Pahorom, te upozorio da se problemi rješavaju kroz bilateralne, a ne pristupne pregovore. Balkenende: Stanje oko Hrvatske - pritisak na EU

Luksemburški i nizozemski premijeri Jean-Claude Juncker i Jan-Peter Balkenende na summitu EU-a

Luksemburški i nizozemski premijeri Jean-Claude Juncker i Jan-Peter Balkenende

Nizozemski premijer Balkenende je poručio kako takva situacija oko Hrvatske sada predstavlja pritisak na EU koji će sada morati ubrzati pregovore s Hrvatskom.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je na novinarsko pitanje, očekuje li od Slovenije deblokadu otvaranja poglavlja jer će u suprotnom već na samom početku biti pokopan plan puta Europske komisije o napretku pregovora s Hrvatskom, rekao da se nada rješenju: „Svjesni smo da postoje bilateralna pitanja i ona se moraju bilateralno riješiti. Nadam se da će Slovenija, kao i Hrvatska, u dobrom duhu pristupiti rješenju tog pitanja i da će pronaći rješenje“, rekao je Barroso.

Na summitu je dogovoreno da se Europski parlament u lipnju 2009. godine bira još prema odredbama Sporazuma iz Nice, a nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma postupno bi se povećao broj zastupnika.

Nakon intenzivnih pregovora ostvaren je i dogovor oko paketa za zaštitu klime. Time Europska unija primjenjuje zacrtani cilj da do 2020. godine smanji ispuštanje ugljičnog dioksida za jednu petinu. Na taj način namjerava biti primjer iduće godine za usvajanje novog globalnog dogovora o zaštiti klime. Dogovor o klimi uz velika popuštanja

Simbol zaštite klime

Dogovor o klimi - EU ostaje pri svojim zacrtanim ciljevima oko zaštite klime

Iz zaključaka proizlazi da će industrija i nuklearke u istočnoj Europi plaćati za daleko manji broj paketa prava na zagađivanje nego što je to predložila Europska komisija. Time je Poljska ostvarila svoje zahtjeve, jer njezine elektrane na ugljen izbacuju velike količine CO2. To, pak, sada ide na trošak drugih zemalja, prije svega Njemačke jer zacrtani ciljevi Europske unije oko zaštite klime ostaju i dalje na snazi.

Njemačka je, pak, za uzvrat dobila iznimke za njemačku tešku industriju. Branše koje uvelike koriste energiju poput čelične industrije i tvornica cementa – a to je oko 80 posto industrije – dobit će i dalje besplatne cetrifikate za emisije ukoliko ispunjavaju moderne standarde. Time otpada kupovina certifikata od 2013. godine što je ranije planirao EU. Oko 200 milijardi eura za konjunkturu

Simbol za konjunkturu

Hoće li 200 milijardi eura koliko Europska komisija predlaže biti dovoljno za oživljavanje europskog gospodarstva?

Zemlje članice su spremne izdvojiti 1,5 iznosa svojeg BNP-a za oživljavanje gospodarstva. Komisijin prijedlog za izdvajanje 200 milijardi eura od kojeg 170 otpada na članice je prihvaćen. «Oko ovog pitanja postoje zajednički napori da se izađe iz krize», naglasila je kancelarka Merkel dodajući kako ostaje otvoreno hoće li Njemačka izdvojiti dodatna financijska sredstva uza svoj već prihvaćeni paket mjera u visini od 32 milijarde eura.

Preporuka uredništva