Klima i konjunktura u prvom planu

Pod pritiskom svjetske gospodarske krize Europska unija namjerava rasteretiti industriju oko torškova koji nastaju za zaštitu klime. 27 zemalja članica neće mijenjati zacrtane planove Europske komisije, jer žele biti predvodnici takve politike u svijetu. No ipak, poduzeća koja troše mnogo energije imat će poseban tretman. Predsjedavajući Europskog vijeća, Nicolas Sarkozy je obećao učiniti sve kako bi se na kraju „usvojio najskuplji i najsloženiji zakonski paket u povijesti Europske unije".

Njemačka kancelarka Angela Merkel polazi od toga da su ispunjeni njemački zahtjevi. Vlada u Berlinu je tražila da se kod trgovine s pravima o zagađenju uvedu iznimke za one industrijske grane koje troše mnogo energije, poput metalske industrije, te tvornica papira i cementa. Osim toga, još prije prosinca 2009. godine treba odrediti koje će branše biti u potpunosti oslobođene strogih pravila. Na taj način Merkel želi ostvariti sigurnost pri planiranju.

Europska komisija pak želi dati obećanja za iznimke tek nakon UN-ove konferencije o klimi koja se krajem 2009. godine održava u Kopenhagenu. Tek tada bi se odredilo za koje bi branše širom svijeta vrijedila slična pravila, naglašava Komisija.

Italja i Poljska ostvarile ciljeve

Oko paketa o klimi talijanski premijer Silvio Berlusconi je također izjavio kako je dogovor blizu. Italija je dobila sve to je tražila. EU je u ožujku 2007. godine odlučio smanjiti ispuštanje ugljičnog dioksida do 2020. godine za jednu petinu u odnosu na 1990. godinu. Sada se radi na konkretnoj provedbi i raspodjeli tereta na članice.

Osim toga, još uvijek je sporna neka vrst posebnih solidarnih izdvajanja za klimu i to za članice Unije iz srednje i istočne Europe. Spomenute zemlje dobile bi financijska sredstva iz primanja od planirane prodaje prava o zagađivanju. Francusko Predsjedništvo je predložilo da se Poljskoj i ostalim istočno europskim članicama dodijeli dodatnih 12 posto. Iz krugova poljskog izaslanstva se doznaje da je Vlada u Varšavi ostvarila svoje ciljeve.

Paket za konjunkturu dolazi, od Njemačke se traži više

Za predsjednika Europske komsiije Josea Manuela Barrosa ovaj summit bi mogao biti uspješno okončan, što bi bila još jedna preporuka na njegov novi mandat. Barrosova incijativa za paket u visini od 200 milijardi eura koji bi pokrenuo europsku konjunkturu po svoj će prilici dobiti potporu svih 27 zemalja članica. Najveći dio od 170 milijardi eura otpada na zemlje članice.

Njemačka savezna Vlada smatra da su njezina dva nacionalna paketa u ukupnoj visini od 32 milijarde eura dovoljna, no postoje i glasovi iz nekih drugih članica koji smatraju da bi Njemačka koja ima najveću nacionalnu ekonomiju u Europi i koja više izvozi od Velike Britanije i Francuske zajedno, mogla sudjelovati u europskom paketu s većim iznosom.

Novi referendum u Irskoj o Lisabonskom sporazumu

Europska unija dogovorila se o novom planu puta za spašavanje Reformskog sporazuma. Prema nacrtu zaključaka summita EU-a u Bruxellesu Dublin je spreman iduće godine najesen ponoviti propali referendum kako bi bio prihvaćen Sporazum iz Lisabona. Za uzvrat Europska unija bi odustala od cilja da smanji broj povjerenika u Europskoj komisiji na dvije trećine. To znači da bi svaka članica i dalje imala po jednog povjerenika.

Osim toga Irska bi dobila jamstva da ne mora odustati od svoje oštre politike prema obitelji i pobačaju kao i vojne neutralnosti. Nacrt moraju sada prihvatiti šefovi država i vlada 27 članica Unije. Osim Irske Lisabonski sporazum još nisu definitivno prihvatile Češka, Njemačka i Poljska.