1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ponovna autonomija Vojvodine?

Beogradski profesor Dragan Veselinov, bivši ministar u Vladi Srbije, izjavio je da Vojvodina treba postati republika i da o tomu treba održati referendum. Uslijedile su oštre reakcije.

Novi Sad

Novi Sad, pokrajinsko središte ili glavni grad?

Politički analitičar Miroslav Samardžić za Deutsche Welle ocjenjuje da je riječ o opasnoj ideji. “Nema dileme da je njegova ideja ekstremistička, da se demokratskim putem ne može ostvariti već samo nasiljem. Dakle, Vojvodina-republika se može ostvariti na isti način na koji je devedesetih godina prošlog stoljeća planirano da se napravi ‘velika Srbija’. Znači, to može da se uradi samo nasiljem, demokratskim putem ne može”, kaže Samardžić.

Akcija za izjašnjavanje kao Vojvođanin odnosno Vojvođanka

Akcija za izjašnjavanje kao Vojvođanin odnosno Vojvođanka

Proizvođenje krize ili nezadovoljstvo?

Samardžić smatra da među građanima u toj srbijanskoj pokrajini za sada nema podrške takvoj ideji. „Za sada nema potencijala u stanovništvu Vojvodine da se slijedi jedna takva ekstremna politička pozicija. Ali, po mom mišljenju cilj ekstremnih autonomaša jest da izazovu krizu a da se o statusu Vojvodine odlučuje u inozemstvu. Da odlučuju Bruxelles i Washington na osnovu krize koja se proizvede na terenu”, procjenjuje Samardžić.

Đorđe Subotić, predsjednik nevladine organizacije Vojvođanski klub, misli drugačije. „Na posljednjem referendumu za Ustav Srbije, 56 posto građana Vojvodine nije glasalo za ovaj i ovakav centralistički ustav, koji Vojvodinu formulira kao nesuštinsku autonomiju, odnosno autonomiju bez autonomije. Dakle, među tih 56 posto građana treba tražiti biračko tijelo za ovu ideju”, navodi Subotić.

Za povratak autonomije

Katolička katedrala u Novom Sadu

Novi Sad

Subotić tvrdi da razloga za nezadovoljstvo Vojvođana ima i previše. „Vojvodina je od nekad najrazvijenijeg područja pored Slovenije i Hrvatske, postala jedna od nerazvijenih regija Srbije. I to je sigurno prostor da se artikulira nezadovoljstvo koje je kod građana prilično vidno. Ali je problem u tome što nema političke stranke koja je spremna da to artikulira na izborima”, smatra Subotić.

Novija istraživanja javnog mnijenja govore o tome da se u znatnoj mjeri povećao broj ispitanika koji su nezadovoljni statusom Vojvodine i koji smatraju da Vojvodini treba vratiti autonomiju koju je imala po Ustavu SFRJ iz 1974. godine, zatim za Vojvodinu kao federalnu jedinicu, odnosno republiku unutar Srbije, a povećao se i broj onih koji su za Vojvodinu kao samostalnu državu.

U svakom slučaju, očigledno je da za sada u Vojvodini ne postoji nijedna relevantna politička stranka koja se otvoreno zalaže za samostalnost ove pokrajine od Srbije.

Autor: Dinko Gruhonjić
Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva