1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Oko 218 milijuna djece bez djetinjstva

Izrada tepiha, rad u rudnicima ili na plantažama - diljem svijeta izrabljuje se oko 218 milijuna djece. Višesatni rad pod opasnim i izrabljujućim uvjetima još uvijek je surova stvarnost.

Dječak u rudniku

Djeca rade pod najtežim uvjetima

Težak rad i zlostavljanja ostavljaju fizičke i psihičke posljedice kod djece. Unatoč tome, djeca u mnogim dijelovima svijeta moraju zarađivati za život, mada to brani UN-ova konvencija o pravima djeteta iz 1989., kao i Konvencija 182 Međunarodne organizacije rada (ILO) o najtežim oblicima dječjeg rada koja je stupila na snagu 12. lipnja 2002. Tko je čitao romane Charlesa Dickensona zna da je ideja, da se djeca ne mogu samo tako upotrebljavati kao jeftina radna snaga, relativno nova. To se gledište u Europi razvilo polako, a na međunarodnom planu tek nakon UN-ove konvencije o pravima djeteta iz 1989. koja govori da se djeca moraju zaštititi od gospodarskog izrabljivanja.

Djevojčica radi u polju

Djeca bez djetinjstva

Najgori oblici rada

U mnogim zemljama ne postoji mišljenje da je djetinjstvo dio života u kojem se čovjek tjelesno i psihički razvija. Upravo zbog toga napredak već predstavlja i činjenica da su se države svijeta prije gotovo 20 godina dogovorile o sveopće važećoj definiciji ’djece’, smatra Joanne Dunn iz Unicefa. ''Djeca se definiraju kao osobe koje su mlađe od 18 godina, kao što to piše u UN-ovoj konvenciji. Dječji rad definira se kao rad koji djecu ometa u obrazovanju i razvoju'', kaže Dunn. Do svoje 14. godine djeca ne trebaju raditi nikakve komercijalne poslove, a od 15. godine mogu raditi samo poslove koji ih ne ugrožavaju, tako nalaže konvencija. Ali prema procjeni ILO-a, oko 218 milijuna djece još uvijek mora raditi, većina njih u poljoprivredi. Mnoga su djeca izložena najtežim oblicima rada, kaže Frank Hagemann iz programa ILO-a. ’’Radi se o dječjoj prostituciji, trgovini, o djeci koja su prisiljena da se bore u ratu. Oko 90 posto djece prisiljeno je na rad, a riječ je o opasnim poslovima’’, kaže Hagemann.

Djetinjstvo, obrazovanje ili igra - nepoznate su riječi ovoj djeci

Djetinjstvo, obrazovanje ili igra - ovoj su djeci nepoznati

Siromaštvo - posljedica i uzrok

Siromaštvo je glavni razlog zbog kojeg djeca moraju raditi. Mnoge tvrtke i poduzeća favoriziraju djecu kao radnu snagu, jer su jeftiniji i pokorniji nego odrasle osobe, a također se ne organiziraju u sindikate. Većina bi roditelja radije poslala svoju djecu u školu nego na posao, ali im zbog velikog siromaštva to nije moguće. Obitelji uglavnom nemaju izbora. ''To je veliki problem u Africi, i to ne samo za djevojčice nego i za dječake upravo zbog epidemije virusa side'', kaže Hagemann. Roditelji ne moraju biti mrtvi, nego su često bolesni i nisu uopće sposobni za rad. Djeca tada počinju zarađivati za obitelj, a to je onda dječji posao u pravom smislu riječi, dodaje Hagemann. Kako bi se prekinuo začarani krug siromaštva i dječjeg rada, djeca trebaju dobiti bolji pristup školovanju, što je propisano i UN-ovom konvencijom.

Nedostatak obrazovanja je posljedica, ali i uzrok dječjeg rada, što se iz generacije u generaciju nasljeđuje. Mnoga djeca koja danas rade posjećuju i škole, ali često postižu lošije rezultate od drugih koji se isključivo školuju, navodi Unicefova stručnjakinja Joanne Dunn. ''Poznato nam je da se u Mozambiku na plantažama duhana svake godine u isto vrijeme broj djece koji prekinu školovanje povećava - naime u vrijeme berbe'', kaže Dunn.

Mali dječaci tkaju tepihe

Tepihe tražene na Zapadu često izrađuju djeca

Nada u bolju budućnost

Danas u trećem svijetu postoje uspješne inicijative koje zaposlenoj djeci nude fleksibilnije škole, ali većinom pristup obrazovanju nije jedino što bi trebalo poboljšati. Prije svega u zemljama u razvoju obrazovanje samo po sebi nije uvijek privlačno kao alternativa dječjem radu, dodaje Hagemann. ''Učitelji često ne dolaze na posao, nema dovoljno stolica, krova nad glavom, škola postoji kao institucija, ali u biti ne nudi mnogo'', kaže Hagemann. Uz obrazovanje moraju se promijeniti i neka druga područja, kako djeca ne bi propustila svoje obrazovanje zbog rada. Također se mora djelovati i što se tiče zaštite zdravlja zaposlene djece, ističe Dunn. ''Omogućavanje bolje zdravstvene zaštite, jer mnoga djeca oboljevaju zbog pesticida ili drugih utjecaja kojima su izloženi npr. kada se sadi kakao. Dostupnost vode i sanitarija, što bi također pružilo djeci više vremena za obrazovanje i igranje", nabraja Dunn.

Prema podacima ILO-a, broj djece koja rade zadnjih se godina smanjio. Dok je u 2000. bilo pogođeno oko 245 milijuna djece, tijekom 2004. broj se smanjio za oko 65 milijuna. Hoće li će se ovaj pozitivni trend nastaviti pokazat će se 2010. godine, kada se provodi sljedeće istraživanje.

Preporuka uredništva