1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Novi mandat za "posljednjeg diktatora Europe"?

Bjelorusija je geografski najbliža Rusiji i Europskoj uniji. No, politički je autoritativna država miljama daleko od svojih susjeda. Financijski problemi natjerali su predsjednika Lukašenka na provođenje reformi.

Birač iz Bjelorusije

Kome će ovaj birač pokloniti povjerenje?

Lukašenko

Predsjednik Lukašenko

Aleksander Lukašenko je već 16 godina na čelu Bjelorusije. On kontrolira medije i tlači oporbu. U nedjelju (19.12.) na predsjedničkim izborima želi osvojiti novi mandat. I po prvi put u povijesti susjedna bratska Rusija, dugogodišnji vjerni saveznik bjeloruskog vlastodršca, ne podržava njegovu kandidaturu.

Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća rođena je ideja svojevrsne unije dva susjeda. Rusija i Bjelorusija htjeli su kreirati protutežu Zapadu. Obje zemlje su očekivale i određene gospodarske prednosti nakon stvaranja zajedničke tvorevine, kaže novinarka i politologinja Susanne Spahn. Bilo je planirano uvođenje zajedničkog Ustava i zajedničke valute. No, do danas nije zaživjela nijedna od tih ideja.

"Rat" na nekoliko fronti

"Od 2004. uniju potresaju ratovi oko plina, šećera, mlijeka i informacija. Zajednička državna tvorevina je većim dijelom samo teorija", kaže Susanne Spahn. U lipnju 2010. ponovno se zaoštrio konflikt oko cijena plina. Mediji su nadolili ulje na vatru: na ruskoj televiziji prikazani su filmovi, kojima je Lukašenko predstavljen kao posljednji europski diktator.

Šef Kremlja Dmitrij Medvedjev u svom video-blogu kaže da bjeloruski predsjednik "ide preko granica ljudske pristojnosti". Lukašenko uzvraća uvredama i optužbama. Iako bilateralni odnosi nisu najbolji, Rusija će prihvatiti ishod izbora u susjedstvu, tvrdi glavni urednik lista "Rusija u globalnoj politici", Fjodor Lukjanov. "Moskva doduše na čelu države želi vidjeti nekog drugog. Ali nema realne alternative. Zato Moskva po mom mišljenju i nema favorita", kaže ovaj novinar.

Centar Minska

Centar Minska

Suradnja iz nužde

Bjelorusija je zemlja koju je teško pogodila gospodarska kriza. Minsk je proteklih godina u nekoliko navrata uzimao kredite od Rusije, Kine i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Državno zaduženje iznosi 30% BDP-a. Moskva ne nudi financijsku pomoć, a od siječnja 2011. najavljuje i povišenje cijena svog plina za Bjelorusiju na "tržišnu razinu".

Financijski problemi natjerali su Lukašenka da traži nove prijatelje. Jedan od njih je predsjednik Venezuele Hugo Chavez, koji je svom kolegi u Minsku prije dva mjeseca obećao "naftu za idućih 200 godina". Bjelorusija je produbila i suradnju s Iranom u automobilskoj branši. Istovremeno, Kinezi u Minsku grade China-Town.

Novi odnosi s Europskom unijom

Predsjednik Njemačko-bjeloruskog društva, Rainer Lindner, skeptičan je oko Lukašenkovih pokušaja izgradnje tješnjih odnosa s drugim državama: "To su kratkoročne mjere pokušaja rješavanja kriza. Strateški partneri su EU i Rusija." Lindner govori o novom pokušaju izgradnje bjelorusko-europskih odnosa, i odmah dodaje da postoji "spremnost na suradnju, ali samo pod određenim uvjetima". Prije dvije godine Bjelorusija je primljena u Istočno partnerstvo. To je program u okviru politike Europske unije prema susjedima, kojim Bruxelles potiče gospodarski i društveni razvoj Armenije, Azerbejdžana, Bjelorusije, Gruzije, Moldavije i Ukrajine.

Guido Westerwelle (l.) s Lukašenkom

Guido Westerwelle (l.) s Lukašenkom

Pružanje pomoći Zapad uvjetuje konkretnim mjerama. "Lista preduvjeta je duga. Najvažnije stavke su poštivanje ljudskih prava, demokracija, sloboda medija i višestranački sustav, u kojem i oporba igra važnu ulogu", kaže europski zastupnik Justas Paleckis. Početkom studenog, po prvi put nakon 15 godina jedan je njemački ministar vanjskih poslova posjetio Bjelorusiju. Guido Westerwelle i njegov poljski kolega Radoslav Sikorski obećali su bjeloruskom predsjedniku tri milijarde eura. Pod uvjetom da predsjednički izbori u nedjelju budu pošteni, da proteknu bez manipulacija.

Autori: Rayna Breuer, Olga Kapustina / S. Matić

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva