1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Bjelorusija na prodaju

Na ovogodišnjem industrijskom sajmu u Hannoveru naizgled je sve kao prije - ali nije. Nisu samo poduzeća ta koja traže put iz krize, nego i čitave države: Bjelorusija nudi čitav niz državnih pogona na privatizaciju.

Prizor s ulica Minska

Minsk mora naći drugi put od dosadašnjeg državnog gospodarenja

Za razliku od CeBita gdje se osjetio značajan pad broja tvrtki koje su sudjelovale na sajmu, industrijski sajam u Hannoveru je ove godine privukao gotovo isti broj izlagača kao i inače. Okupilo se više od 6.000 izlagača iz 61 zemlje svijeta, predstavljeno je više od 4.000 novih industrijskih rješenja i baš kao inače, tvrtke izlažu ono najbolje i najnovije što imaju. Ali, atmosfera je ipak drugačija: među izlagačima ima čak i uglednih tvrtki koje su u međuvremenu morale proglasiti stečaj i nastup u Hannoveru im je praktično posljednji pokušaj održati proizvodnju kakva je bila. A ovogodišnji Hannover nije samo takva šansa za poduzeća, nego i za pojedine države koje su shvatile kako dizanje granica oko sebe nije doveo nikuda, osim u još dublju krizu.

Kao vremeplov iz Sovjetskog doba

Plakat industrijskog sajma u Hannoveru

Plakat ovogodišnjeg sajma u Hannoveru poziva na inovacije

Najbolji primjer je Bjelorusija: ova zemlja na granici Europske unije broji 10 milijuna stanovnika i zbog diktature Aleksandra Lukašenka je praktično ostala kao kakav vremeplov iz nekog davnog, sovjetskog doba. Ta zemlja se još uvelike drži planskog gospodarstva: gotovo dvije trećine njenih tvrtki su u državnom vlasništvu. S jedne strane, to znači da u Bjelorusiji ipak nema takvih socijalnih razlika i da su svi podjednako siromašni. Bogatih tajkuna ima podjednako malo kao i siromašnih umirovljenika. Ali to državno gospodarstvo je imalo i svoju cijenu: jeftinu energiju koju je Bjelorusija dobivala iz prijateljske Rusije. Upravo to se promijenilo - i mijenja se sve brže. Ricardo Guicci iz tvrtke Berlin Economics objašnjava kako je do kraja 2006. Bjelorusija bila uvelike subvencionirana od Rusije, niskim cijenama plina i donekle nafte. Već tada je najavljeno kako će se ta pomoć postepeno smanjivati i utoliko je postalo jasno: stari model gospodarstva više neće preživjeti.

Rusija više nema novca za Bjelorusiju

Predsjednici Bjelorusije i Rusije, Lukašenko i Medvedjev

Dobri prijatelji - dok je bilo novca. Predsjedniku Bjelorusije i dalje su draži investitori iz Rusije, ali se okreće i Zapadu

Utoliko je Bjelorusiji neophodan kapital: za nove, štedljivije pogone kojima će biti manje ovisna o sve skupljim energentima. Stanje je sve ozbiljnije: Bjelorusija je već morala posuditi novac od Rusije i MMF-a kako bi ublažila posljedice krize, ali pravo rješenje je privatizacija. Naravno da su u prvom redu pozdravljeni investitori upravo iz Rusije, ali i ta je zemlja u krizi i nema novca za investicije u inozemstvu. Zato je ostao Zapad - i sajam u Hannoveru. Rainer Lindner, iz Povjerenstva za istok Njemačkog gospodarstva smatra kako je to pozitivna posljedica krize: čak i društva koja su išla nekim svojim putem i izbjegavala poslove s inozemstvom, shvatila su kako se moraju otvoriti i priključiti se na postojeće financijske tokove - ili pronaći nove.

Širok spektar gospodarstva Bjelorusije

Prizor sa sela u Bjelorusiji

U Bjelorusiji su svi podjednako siromašni

Slično je i u nekim drugim zemljama Središnje Azije, ali Bjelorusija je u boljem položaju. Ne samo geografski gdje su joj i sa zapada i sa sjeverozapada zemlje Europske unije, nego i gospodarski. Bjelorusija je i za Sovjetskog Saveza bila nešto kao industrijska republika pa tako i danas njegova proizvodnja traktora i kipera za poljoprivredu, pokriva deset posto svjetskog tržišta. Na popisu od oko 500 tvrtki koje žele strane investicije se utoliko nalazi široki spektar djelatnosti: od ribljeg uzgajališta Sokolov iz Bresta i tvornica cipela, pa do proizvođača kugličnih ležajeva, energetskih tvrtki i tvrtki specijaliziranih za računala.

Naravno da je pitanje, koliko daleko je Minsk spreman ići s privatizacijom i želi li Lukašenko ipak i u takvim, mješovitim tvrtkama, zadržati posljednju riječ. Investitori ipak donekle vjeruju najavama otvaranja gospodarstva Bjelorusije. Godinama su se tamo strane investicije brojale u milijunima, sada se po prvi puta strani novac broji u milijardama.

Autor: Jan Pallokat (aš)

Odg. ur.: M. Ljubičić

Preporuka uredništva