1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nove ograde protiv izbjeglica?

Tisuće izbjeglica se preko "balkanske rute" pokušavaju dokopati EU-a i šanse za život bez rata i siromaštva. A kada im se na tom putu ispriječe ograde, pokušavaju se kroz njih provući. Ili traže nove puteve.

175 kilometara duga žičana ograda

na mađarsko-srbijanskoj granici je već postavljena. Završena je dva dana ranije nego što je to bilo planirano. Vlada u Budimpešti je ponosna i dobre dvije trećine Mađara odobravaju taj korak. Izbjeglice ona, pak, za sada baš i ne zastrašuje i one se uvijek iznova uspijevaju nekako kroz nju provući. Do kraja listopada bi trebala biti podignuta još jedna, ovoga puta četiri metra visoka ograda koja bi trebala Mađarsku i Europsku uniju zaštititi od izbjeglica. Države u regiji pozorno promatraju ovaj razvoj događaja. One se boje da bi sada tisuće izbjeglica mogle krenuti novim putevima i - doći k njima.

Već prošle godine je Bugarska postavila 30 kilometara dugu ogradu na svojoj jugoistočnoj granici prema Turskoj kako bi zaustavila sirijske izbjeglice koje bježe pred građanskim ratom. Sada bi ta zaštitna ograda trebala biti produžena na dionicu od 160 kilometara. Bugarska pojačava kontrole i na jugozapadnoj granici prema Makedoniji. Tamo su zbog izbjegličke krize u susjednoj Makedoniji odaslani vojnici i oklopna vozila. Vlada u Sofiji smatra to opravdanim i govori o "preventivnoj mjeri" za pojačani nadzor graničnih prijelaza. Velike navale izbjeglica još nema, ali atmosfera u zemlji je napeta. Premijer Bojko Borisov obrazlaže mjere na granici s Makedonijom riječima: "Vojnici su tamo kako bi širili respekt i doprinijeli sigurnosti lokalnog stanovništva."

"Preventivne mjere"

Ograda u Bugarskoj

Pograniöna ograda u Bugarskoj

U Rumunjskoj je prošlog tjedna sazvana hitna sjednica Nacionalnog vijeća za krizne situacije. Ministar unutarnjih poslova Gabriel Oprea je najavio pojačanje mjere sigurnosti na gotovo 550 kilometara dugoj rumunjsko-srbijanskoj granici. Rumunjska, rekao je, nije još pod "migracijskim pritiskom", zbog "rastuće dinamike priljeva izbjeglica mora, što je moguće više, ograničiti sigurnosne rizike." Zbog toga je, priopćio je, donesena odluka o "preventivnom širenju" smještajnih kapaciteta za izbjeglice kao i o "daljnjim mjerama nacionalnog sigurnosnog plana". Rumunjska trenutno raspolaže sa šest objekata za smještaj tražitelja azila u kojima može biti smješteno oko 1.500 osoba. Trenutno je, prema službenim navodima, popunjeno oko 20 posto smještajnog kapaciteta.

Ni hrvatske vlasti još uvijek ne vide pojačanu opasnost od vala izbjeglica - tako se navodi u službenom priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova. Ali analitičari tvrde da bi Hrvatska itekako mogla postati "alternativna ruta" ako izbjeglice više ne budu mogli ulaziti na Schengenski prostor preko srbijansko-mađarske granice.

Hrvatska vlada, kako je rekao premijer Zoran Milanović, nema konkretnog plana za prihvat izbjeglica i ne može imati strategiju mimo Europske unije, koja također nema strategiju. Milanović je, međutim, podsjećajući kako je i Hrvatima bila pružana pomoć kada im je ona trebala naglasio kako je Hrvatska načelno sprema pomoći i biti solidarna - "u skladu sa svojim mogućnostima".

Nova ruta - preko Slovačke?

Bugarska, Rumunjska i Hrvatska nisu u Schengenskom prostoru u kojemu nema kontrola osoba na graničnim prijelazima. Zbog toga, prema mišljenju nekih analitičara u ovim zemljama, one i dalje neće biti atraktivne za izbjeglice. Slovačka je, pak, u "Schengenu" pa bi se mogla naći na "alternativnoj ruti", vjeruju u Bratislavi. Ako se izbjeglice više ne budu mogle probijati u Europsku uniju preko dosadašnjih ruta, mogle bi "okrenuti" prema 100 kilometara dugoj granici između Ukrajine i Slovačke.

Ovoga vikenda bi stoga u Bratislavi trebao biti održan sastanak predstavnika takozvanih Višegradskih država - Mađarske, Poljske, Slovačke i Češke - na kojemu će se, prema navodima slovačkog premijera Roberta Fica, dogovarati daljnji koraci oko izbjegličkog pitanja. U svim ovim zemljama se o njemu kontroverzno raspravlja. Za sada je još malobrojna skupina onih koji šire strah od "uvoza terorista s izbjeglicama" i islamizacije društva. Ali ekstremistički i nacionalistički političari podgrijavaju ove diskusije. Još uvijek je veliki dio stanovništva u ovim zemljama spreman pružiti humanitarnu pomoć. No, kada se počne govoriti o raspodjeli izbjeglica na sve članice Europske unije, mnogi ljudi na jugoistoku Europe postaju skeptični. Često se može čuti ovaj argument: "Nama je već sada puno gore nego zapadnim Europljanima. Tim jadnim izbjeglicama neće ni ovdje biti bolje." To znaju i ljudi iz Afrike i Srednjeg istoka koji žele pobjeći od bijede u svojim zemljama. Zato će se vjerojatno i dalje svim silama pokušati dokopati svog cilja. A on je za mnoge - Njemačka.