1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Humanitarna kriza u Makedoniji

Deseci tisuća izbjeglica, većinom iz Sirije, pokušavaju se domoći EU-a. Jedna od stanica na tom putu je i Makedonija, koja se jedva nosi s teškim humanitarnim izazovom.

"Zbog jakog pritiska na južnu granicu i pojačanog pokreta 'balkanskim izbjegličkim koridorom', ali i s obzirom na sveukupnu situaciju, procijenjeno je da je neophodna dodatna, pojačana i efikasnija kontrola graničnog pojasa, nakon što su zabilježeni brojni ilegalni prijelazi s grčke strane", priopćilo je makedonsko Ministarstvo unutarnjih poslova.

Poznati makedonski filozof, pisac i publicist dr. Ferid Muhić za Deutsche Welle komentira: "Zatvaranje granica za izbjeglice je politički legitimno, no gledano s humanitarne i etičke pozicije, to je apsolutno neprihvatljivo. Makedonija ne bi smjela zatvoriti svoja vrata ovim jadnicima na koje se gleda kao na uljeze, a ne kao na ljudska bića koja trebaju pomoć. U tom smislu treba tražiti i pomoć od Europske unije."

Koliko i kako Makedonija pomaže ovi ljudima u nevolji? Odgovor smo potražili od ovogodišnjih dobitnika nagrade "Majka Tereza", za "dostignuća na području humanosti i ljudske solidarnosti, kao i za promicanje, unapređenje i međusobno razumijevanje i suradnju među narodima i pripadnicima različitih zajednica, kultura i vjera": Suzane Tuneve - Paunovske, tajnice Crvenog križa u Skoplju i dr. Bunjamina Memedija, profesora na Državnom sveučilištu u Tetovu. Tuneva - Paunovska pojašnjava aktivnosti Crvenog križa Makedonije: "Od kada je izmijenjen Zakon o stranim državljanima, početkom lipnja ove godine, kroz Makedoniju je prošlo ukupno 36.500 osoba, od kojih je samo 845 zatražilo azil. Ekipe makedonskog Crvenog križa dnevno imaju 150 do 180 intervencija, a obave i oko 70 prijevoza do bolnice. U posljednja dva i pol mjeseca naše ekipe pomogle su više od 6.500 izbjeglica, od kojih, u dosta slučajeva, djeci i trudnicama."

Izbjeglice na pruzi

Prema podacima Crvenog križa, jedna osoba je umrla od srčanog udara, a čak 29 ih je poginulo u željezničkim nesrećama

"Najčešći zdravstveni problemi s kojima se susrećemo u izbjegličkoj populaciji su kronična oboljenja, ali i akutna, kao upale dišnih putova, trbušne infekcije, kožna oboljenja, šećerna bolest, no imali smo i dva slučaja strujnog udara. Od smrtnih slučajeva među izbjeglicama imali smo samo jedan slučaj srčanog udara, ali i 29 smrtnih slučajeva u željezničkim nesrećama. U prvih pet mjeseci ove godine Crveni križ je bio aktivan i u Tranzitnom centru za strance u Skoplju, pri kojem djeluje i ambulanta. Centar trenutno osigurava zdravstvenu zaštitu i humanitarnu pomoć za oko 300 osoba mjesečno", kaže Tuneva - Paunovska .

Izbjeglice u lošem stanju

Memedi pak priča o velikodušnom angažmanu makedonskih građana i humanitarnih organizacija: "Stanje u kojem se nalaze ti jadni ljudi je loše, a djeci, starijima i ženama je pogotovo teško. Humanitarne i nevladine organizacije, ali i mnogi ljudi, izbjeglicama osiguravaju hranu, vodu i druge potrepštine, pomažu ženama s malom djecom, bolesnicima, osobama s posebnim potrebama. Daju im potrebne informacije, da znaju što da očekuju na putu do EU-a. Imam provjerene informacije da su ljudi izbjeglicama donosili i čarape, hranu i druge stvari. Crveni križ, El-Hilal i druge nevladine humanitarne organizacije udruženim snagama, zajedno s humanim ljudima, izbjeglicama pokušavaju olakšati njihov težak put. Te organizacije, zajedno s makedonskim građanima, daju sve od sebe da se tim ljudima koliko-toliko vrati osmijeh na lice, bar malo vjere u bolju budućnost. Ti građani i organizacije polažu ispit iz humanosti, a državne institucije taj ispit nisu položile."

Tuneva - Paunovska se nadovezuje: "Makedonskom Crvenom križu u aktivnostima pomažu i Međunarodni komitet Crvenog križa i UNHCR – ured u Skoplju. Stižu i brojne donacije domaćih tvrtki s kojima ostvarujemo odličnu suradnju. Svakodnevno dijelimo hranu, vodu, higijenske potrepštine za muškarce i žene, dječje pakete, odjeću, deke... Akciji su se pridružile i nevladine organizacije Legis, Nun i Građanska inicijativa za podršku izbjeglicama. Naš program hitne pomoći okončava se u listopadu, ali već imamo pripremljen novi apel za hitnu pomoć za četiri mjeseca nakon toga."

Pogledajte video 05:39

Balkanska izbjeglička ruta

Humana dimenzija

Ona također naglašava: "Humana dimenzija našeg naroda pokazala se kao dio svakodnevnice. U svim dosadašnjim krizama, bilo da se radilo o prirodnim katastrofama ili onima koje je izazvao čovjek, mobilizirana je snaga humanosti u našoj zemlji. Institucije sistema, kao i Crveni križ, ali i mnoge nevladine organizacije pomažu kroz rad svojih dobrovoljaca i humanitarnom pomoći koju sami osiguravaju. Makedonija je mala zemlja s ograničenim ljudskim i materijalnim resursima. Sa svim ovim što radimo, uz pomoć međunarodnih i domaćih organizacija, firmi i individualnih donacija, smatramo da pružamo adekvatan humanitarni odgovor na potrebu pomoći izbjeglicama koje prolaze kroz Makedoniju. Ne možemo zadovoljiti sve potrebe za pomoć izbjeglicama, no možemo biti zadovoljni svojim dobrim stavom i osnovnom pomoći koju pružamo."

Ipak, izbjeglička kriza u Makedoniji ima i jedno drugo, ružno lice: policija je u proteklih nekoliko mjeseci intervenirala protiv organiziranih bandi krijumčara iz Kumanova, koji su od izbjeglica uzimali 600 do 1.000 eura po osobi za prelazak od južne granice Makedonije do sjeverne granice sa Srbijom. Neke od izbjeglica, najčešće Sirijci, potom bi bili pretučeni i opljačkani na šumovitom dijelu autoputa između Skoplja i Kumanova, a najviše takvih slučajeva zabilježeno je u lipnju. Zabilježena su i svjedočenja pojedinaca koji su spominjali i druge vidove nasilja, poput fizičkog zlostavljanja, uključujući i silovanje. "U svakoj krizi postoje i grupe onih koji iskorištavaju situaciju i bespomoćne ljude. Želim vjerovati da se radi o izoliranim grupama profitera koji bi trebali biti kažnjeni u skladu sa zakonima ove države", ističe Tuneva - Paunovska.

Izbjeglice

Očajni ljudi danima čekaju na mogućnost odlaska dalje prema Zapadu

Simpatije nisu dovoljne

Profesor sociologije na Sveučilištu u Skoplju Ilija Acevski ima svoje viđenje makedonskog odnosa prema izbjeglicama koje kroz Makedoniju prolaze na putu za EU: "Mi jesmo humani prema nekome tko krene na put od 2.000 kilometara s trudnom ženom, u potrazi za srećom, no kada se Makedonija suoči s brojkama od 10, 20 ili 30 tisuća izbjeglica koje su u tranzitu, onda humanost prelazi u realnost. Ako se dogodi situacija da se te izbjeglice zadrže i šest mjeseci u Makedoniji ili ako neki postotak njih eventualno ostane živjeti u ovoj zemlji, onda se suočavamo s ozbiljnim problemom. Ne živimo u iluziji, onda ćemo početi mrziti izbjeglice. Sada im još možemo osigurati pomoć, ali kada se njihov broj poveća, pomoć će se smanjiti, a Makedonija nema resurse da izađe na kraj s velikim brojem izbjeglica."

Ferid Muhić zaključuje: "Izbjeglicama trebamo pomoći koliko možemo. Postoje simpatije prema tim ljudima, no malo toga se radi da to preraste u konkretnu akciju. Ima mnogo propusta u aktivnostima osiguravanja pomoći izbjeglicama. Ipak, mora se priznati da Makedoniju odlikuje mnogo veća humanost nego što je to slučaj s nekim mnogo bogatijim, razvijenijim zemljama Zapada."

Audios and videos on the topic