1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nema pomaka u sporu oko imena Makedonije

Makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Poposki posjetio je Atenu. To je prvi takav posjet nakon 15 godina. Makedonija i Grčka imaju slične interese, ali i jedan velik, još uvijek nerješiv problem.

Posjet grčkog šefa diplomacije Nikosa Kotziasa Skopju u srpnju ove godine, katalog od deset mjera za izgradnju međusobnog povjerenja koje je on tom prilikom podnio makedonskim domaćinima, kao i jučerašnji (17.12.2015.) uzvratni posjet Poposkog i prvi uopće susret nekog makedonskog dužnosnika s predsjednikom Grčke, prvi su signali poboljšanja klime u odnosima dviju susjednih zemalja. Ti odnosi bi u stvari mogli biti na zavidnoj razini da nema jedne, kao planina visoke prepreke, kako se izrazio Poposki na zajedničkoj konferenciji za novinare s Kotziasom – spora oko imena.

Nikola Poposki

Nikola Poposki

Grčka, kao što je poznato, osporava pravo Makedoniji da koristi svoje službeno ime Republika Makedonija, i tvrdi da to ime implicira teritorijalne pretenzije, zbog istoimene sjeverne grčke pokrajine. Grčka također optužuje Makedoniju da uzurpira antičku povijest. Makedonija je, sa svoje strane, već izvršila promjenu državne zastave na kojoj je bio jedan antički simbol i službeno se izjasnila da nema nikakvih teritorijalnih pretenzija. Zbog spora oko imena Grčka koristi svoju poziciju kako članica Europske unije i NATO-a i blokira euroatlantske integracije Makedonije. Međunarodni sud pravde odlučio je da Grčka time krši Privremeni sporazum o uređenju međusobnih odnosa s Makedonijom.

Ima li mjesta za kompromis oko imena?

Spor oko imena bio je u središtu pozornosti i jučerašnjih razgovora dva ministra vanjskih poslova. Pomaka nema, jer, kako je rekao Poposki, „postoje bitne razlike u pozicijama dviju zemalja“. Grčki ministar Kotzias prokomentirao je da obje države tragaju za „časnim kompromisom koji će pobijediti iredentizam i ekstremni nacionalizam na obje strane“.

Ali, pomak se u ovom trenutku nije ni mogao očekivati, iako je Poposki, uoči posjeta, u intervjuu za grčke novine „Katimerini“, ocijenio da su „stvoreni uvjeti“ za rješenje spora koji traje gotovo dva i pol desetljeća. „Sve dok su 'Nezavisni Grci' (politička stranka ANEL) dio koalicijske vlade, malo je vjerojatno da će spor oko imena biti riješen. Za 'Nezavisne Grke' neprihvatljiva je čak i službena grčka pozicija o složenom imenu koje će sadržavati i riječ Makedonija“, ocjenjuje Tanis Dokos, direktor atenske nevladine organizacije Zaklada za europsku i vanjsku politiku (ELIAMEP) u intervjuu za DW. „Pozicija Syrize – ukoliko postoji zajedničko stajalište – daleko je umjerenija, iako bi trebalo reći da je tvrdokorni nacionalizam raširen kroz cjelokupni politički spektar“, ukazuje Dokos. S druge strana, „dojam u Ateni je da gospodin Gruevski (makedonski premijer), nikada nije ozbiljno razmišljao o kompromisnom rješenju i da žrtvuje dugoročne strateške interese svoje zemlje. Njegova pozicija da bilo koje rješenje mora biti potvrđeno na referendumu, zbog čega i Grčka mora učiniti isto, iako zvuči razborito i demokratski, vjerojatno je u biti pokušaj da se spriječi moguće rješenje. O međudržavnim ugovorima u tako osjetljivim temama trebalo bi da odluče vlada i parlament“, smatra Tanis Dokos.

Mogućnosti za suradnju ima

Nikos Kotzias

Nikos Kotzias

Poposki i Kotzias razgovarali su i o implementaciji mjera za izgradnju međusobnog povjerenja. Obje strane rade na poboljšanju klime u odnosima, obje imaju vrlo slične strateške interese, rečeno je u odgovorima na novinarska pitanja. Prema Kotziasu, razgovarali su o potencijalima za daljnju suradnju na više područja, kao što su gospodarstvo, turizam ili moguće povezivanje energetskih sektora dvaju susjeda. On je podsjetio da je Grčka najveći investitor u Makedoniji. Pored toga, razgovaralo se i o vladavini prava u regiji, borbi protiv organiziranoga kriminala i, naravno, izbjegličkoj krizi. Obostrano je naglašeno da je potrebna veća suradnja da bi se napravilo sve što je moguće da se stvore bolji i humaniji uvjeti za izbjeglice koje se kreću prema zapadnoj Europi. Ograda koju je Makedonija podigla na granici s Grčkom, prema riječima Poposkog, privremenog je karaktera, jer makedonske vlasti smatraju da ograđivanje u Europi nije dugoročno niti trajno rješenje problema s izbjeglicama.

Poposkog je u Ateni primio i predsjednik Grčke Prokopis Pavlopoulos, a premijer Alexis Tsipras se u to vrijeme nalazio u Bruxellesu.

„Posjet gospodina Poposkog je dobrodošao jer je to vrlo simboličan korak na putu ka normalizaciji odnosa. Susjedne države, države koje imaju mnogo zajedničkih interesa, ali i briga o različitim pitanjima, moraju učestalo kontaktirati na različitim razinama. U posljednje vrijeme ima više kontakata između nevladinih organizacija i to je pozitivan razvoj“, naglašava Tanis Dokos za DW.

Preporuka uredništva