1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"NE" Monsantu i genetskim namirnicama

Posljednjih dana diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, su organizirani prosvjedi protiv monopola proizvođača sjemena Monsanta i genetski manipulirane hrane.

Monsanto Demonstration

Monsanto Demonstration

"Sve je pokrenuto preko Facebooka", objašnjava Dominic Titus, jedan od organizatora velikih prosvjeda protiv američke tvrtke Monsanto. Oko 300-tinjak prosvjednika okupilo se proteklog vikenda u Münchenu pod sloganom "Marš protiv Monsanta". To je samo jedna karika u lancu prosvjeda diljem svijeta koji su izlaskom na ulice htjeli upozoriti na spornu praksu proizvođača sjemena. Prosvjed protiv američkog monopolista je ujedno i prosvjed za biološku raznolikost.

Optužbe protiv Monsanta

Prosvjednici Monsantu predbacuju čitav niz sumnjivih poteza koji zvuče kao sastavni dio scenarija nekog horor filma: pokušaj da genetski modificiranim sjemenom uspostavi monopol na tržištu i tako poljoprivrednike učini ovisnima o svojim proizvodima.

Sjedište Monsanta u St. Louisu

Sjedište Monsanta u St. Louisu

Monsanto sve to čini, tako glase nadalje optužbe prosvjednika, u prisnoj suradnji s politikom i znanošću. Zaključak: Monsanto radi protiv interesa građana.

Na optužbe američki koncern odmahuje rukom. "Upotreba genetskog inženjeringa je sigurna. To je dokazano i kroz brojne studije", kaže u razgovoru za Deutsche Welle Ursula Lüttmer iz njemačke ispostave Monsanta. Ona prosvjednike optužuje da "selektivno biraju" informacije koje odgovaraju njihovim tezama. Prema njezinoj tvrdnji Monsanto se zalaže za održivu poljoprivredu, koja je ujedno i produktivnija i time podiže standard poljoprivrednicima. Lüttmer tvrdi da se uvriježilo mišljenje o Monsantu kao nečem negativnom bez obzira na sve pozitivne pomake koje je ova tvrtka razvojem i istraživanje postigla posljednjih godina.

Prosvjed protiv monopola

No ni u taboru prosvjednika ne govore svi istim glasom.

U oči upada činjenica da je Greenpeace doduše podržao "Marš protiv Monsanta" ali da nije u njemu aktivno sudjelovao. Ovoj organizaciji smeta što prosvjedi nisu usredotočeni na jednu temu nego u istom dahu spominju mnoge probleme vezane uz industrijsku poljoprivredu. Osim toga prosvjedi u Njemačkoj nisu bili ograničeni samo protiv Monsanta nego i protiv nekih drugih proizvođača poput Bayera ili BASF-a koji, kako kaže Dominic Titus, "u sjeni kritike protiv Monsanta dalje rade po starom".

No Monsanto je svojom agresivnom ekspanzionističkom politikom postao simbolom stvaranja monopola u važnom sektoru poljoprivrednog sjemena ali i široke palete proizvoda poput herbicida proizvedenih po mjeri Monsantovog sjemena. Masovni prosvjedi protiv Monsanta su iz SAD-a, gdje se protiv ove tvrtke udruženo bore zemljoradnici, pčelari pa i crkva, preplavili i ostatak svijeta, gdje ova tvrtka, posebice u zemljama u razvoju još agresivnije širi svoj poslovni model.

U Europi su genetski modificirane sorte zabranjene. Izuzetak je BASF-ov krumpir Amflora i Monsantov kukuruz MON810. No površine zasađene ovim kulturama su neusporedivo manje nego u SAD-u i Latinskoj Americi gdje su genetski promijenjeni poljoprivredni proizvodi mnogo rašireniji.

Genetski modificirane biljke - nepotrebne

Globalni prosvjedi protiv Monsanta - New York

Globalni prosvjedi protiv Monsanta - New York

Poljoprivrednici su isprva zadovoljni urodom no problemi nastaju kod nove sjetve. Naime, Monsanto ne dozvoljava poljoprivrednicima uzgoj sjemena nego preko zaštite patenata prisiljava na ponovnu kupnju sjemena direktno od vlasnika patenta tj. Monsanta. U međuvremenu su se pojavili i nove, na sadašnje herbicide i pesticide otporne, štetočine protiv koji je nužno boriti se uvijek većim količinama kemijskih sredstava.

"Pokazalo se da se upotreba pesticida u SAD-u, Argentini i Brazilu, gdje se pojačano uzgaja genetski manipulirana soja i kukuruz, drastično povećala pa se sada traže nove genetski manipulirane sorte koje bi bile otporne na nove štetočine", upozorava Stephanie Töwe iz Greenpeacea koji ovaj začaran krug naziva "perverznim". Töwe smatra da su genetski modificirane industrijske biljke, s obzirom da postoji kultivirane biljke koje su već stoljećima u upotrebi, ne samo nepotrebne, nego i štetne jer još uvijek nije moguće sagledati posljedice njihove konzumacije za ljude i životinje.