1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Genetska promjena - prokletstvo ili blagoslov?

Burkina Faso živi od pamuka. Ta je zemlja najveći proizvođač pamuka u Africi. Ali, od prošle godine je tamo stiglo genetski manipulirano sjeme. I podijelilo ljude. Jedni u njemu vide dobar razvitak, drugi opasnost.

Seljak Robert Tieroko pokazuje novu bolest pamuka

Seljak Robert Tieroko pokazuje novu bolest pamuka

„Ranije žene nisu imale problema prilikom sijanja pamuka. Danas nam prilikom sijanja genetski manipuliranog sjemena zna biti loše, neke od nas su morale u bolnicu. Djeca se razbolijevaju. S genetski promijenjenim pamukom ima puno problema“, kaže seljanka Po Attentemi. Ona živi na jugozapadu Burkine Faso, u selu Dougoumato. Čitav život je uzgajala pamuk. Ali, od prošle godine je sve drukčije. Jer, prošle godine su seljaci u njezinom selu počeli sijati novu vrstu pamuka. „Oni koji su kupili genetski promijenjeno sjeme sad imaju dugove. Pamuk od njega donosi još više problema nego tradicionalni. Sjeme je puno skuplje.“

Sofitexova tvornica u Diebougou (Burkina Faso)

Sofitexova tvornica u Diebougou (Burkina Faso)

Preskupo sjeme, manji prihodi i premalo informacija – seljaci imaju mnoštvo problema s novom vrstom pamuka. Njihove kritike upućene su prije svega tvrtci Sofitex. To je poludržavno poduzeće, najveće u pamučnom sektoru. Ono kontrolira sve etape proizvodnje pamuka: prodaju sjemena, gnojivo i insekticide, ali i otkup uroda i transport. Seljaci su nezadovoljni. „Najprije su nam rekli da se radi o vrsti pamuka za koju ne trebaju insekticidi. Kasnije su primijetili da kukci ipak napadaju pamuk pa su nam rekli da ga se mora dvaput prskati“, kaže seljak Boni Yinda.

Monopol Sofitexa

Njegov kolega Lompo Diapo dodaje: „Sve ovisi o Sofitexu. Ako nam oni ne prodaju tradicionalno sjeme pamuka ne možemo ga ni dobiti. A čak i kad bismo imali sjeme, komu bismo prodali urod? Za pamuk ne postoji tržište kao za žitarice. Nijedan trgovac ne otkupljuje pamuk, samo to poduzeće. Mi svoj pamuk moramo prodati Sofitexu.“

Reporter Deutsche Wellea Richard Tiene (desno) i seljak Harouna Sawadogo. On je zadovoljan genetski manipuliranom pamukom.

Reporter Deutsche Wellea Richard Tiene (desno) i seljak Harouna Sawadogo. On je zadovoljan genetski manipuliranom pamukom.

Seljanka Po Attentemi je jedina žena na ovom skupu. Ali, ona se ne ustručava iznijeti kakve obiteljske probleme može izazvati genetski manipulirani pamuk: „U Sofitexu su rekli da nova sorta donosi veće prihode. Ali, mi smo imali samo gubitak. To je čak dovelo do sukoba u obiteljima. Seljaci imaju dugove, a žene predbacuju svojim muževima da su novac spiskali, umjesto da ga donesu kući.“

Patent na genetsko sjeme

Simeon Kinda je regionalni voditelj Sofitexa. On je zagovornik genetski promijenjenog pamuka, nazvanog BT-pamuk zbog gena iz bakterije bacillus thuringiensis koji mu je ugrađen kako bi ga štitio od nekih kukaca. Kinda smatra da je genetski manipulirani pamuk dobar za Burkina Faso, samo da se treba osloboditi nekih predrasuda: „Nedavno smo organizirali posjete plantažama pamuka. Tamo gdje je bilo otpora seljaci su pozvani da vide polja svojih kolega zasijana genetski promijenjenim pamukom. I moram reći da je bilo vrlo impresivno. Za mnoge proizvođače pamuka je to bilo otkriće. Rekli su nam da nisu znali što ih očekuje. I mnogi su odlučili da će sljedeće godine sijati BT-pamuk. Ali, nikoga se ne prisiljava, mi poštujemo volju seljaka.“

Njiva pamuka

Na prvi pogled genetski manipulirani pamuk se ne razlikuje od tradicionalnog

Po riječima Simeona Kinde brojni seljaci žele sijati samo još genetski manipulirani pamuk. Predstavnik Sofitexa naglašava kako je važno kod uzgoja genetski promijenjenog pamuka pridržavati se još nekih pravila kako bi se došlo do maksimalnog uroda. I to uroda koji će seljaku omogućiti pokrivanje troškova iako je sjeme genetski manipuliranog pamuka skuplje. A skuplje je među ostalim i zato što sporna američka tvrtka Monsanto na njega ima patent.

Muškarci za, žene protiv

Bez obzira na različita iskustva i mišljenja u Burkini Faso, genetski manipulirane biljke imaju puno dalekosežnije značenje, smatra predsjednik Seljačkog saveza Burkine Faso, Bassiaka Dao: „Nema povratka natrag. Mora se gledati globalno selo, čitav svijet, jer te odluke se ne donose na razini jedne zemlje ili jedne regije. Međunarodne institucije hvale genetski promijenjeno sjeme kako bi se proizvodilo dovoljno hrane. To su političke odluke koje dolaze iz daleka u zemlje u razvoju. Mi to jednostavno moramo prihvatiti.“

Po Attentemi misli drukčije: „Mi žene ne želimo taj novi pamuk. Ako ga naši muževi žele to je njihov problem. Ali, mi smo protiv toga.“

Autor: Richard Tiene / Aude Gensbittel / Anto Janković
Odg. urednik: N. Kreizer

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic