1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Mnogo novca ne pomaže mnogo"

Barbara Schmickler, tagesschau.de29. prosinca 2015

Velik dio izbjeglica u Europu dolazi iz ekonomskih razloga. Da bi se smanjio njihov broj nužno je suzbiti siromaštvo u njihovim domovinama. Tu je važna razvojna pomoć. No ona nije uvijek učinkovita.

https://p.dw.com/p/1HVZM
Foto: Fotolia

Ujedinjeni narodi će iduće godine trebati 20 milijardi američkih dolara za humanitarnu pomoć. Ove godine nije bilo dovoljno novca. Primjerice, početkom godine u izbjegličkim logorima u Jordanu pomoć je morala biti drastično smanjena. U tim logorima je smješteno oko 630.000 izbjeglica – to je 10 posto ukupnog broja stanovnika Jordana. Međunarodni donatori su jednostavno davali premalo. Situacija se popravila u ljeto, kada je izbjeglička kriza stigla i u Europu.

Pri tome je nužno razlikovati humanitarnu i razvojnu pomoć. Humanitarna pomoć je predviđena za kraće vremensko razdoblje kako bi se ljude u nevolji opskrbilo najnužnijim potrepštinama. Nakon toga obično slijedi razvojna pomoć čiji je cilj dugoročan oporavak neke zemlje ili regije.

Izbjeglički logor
U Jordanu je u izbjegličkim logorima smješteno oko 630.000 ljudi koji svakodnevno trebaju pomoćFoto: Getty Images/AFP/M. Ngan

„Razvojna politika je sigurnosna politika“

„Humanitarna pomoć je samo lijek protiv bolova, ona ne uklanja uzroke problema“, ističe Sid Peruvemba, zamjenik glavnog tajnika humanitarne organizacije Malteser International i dodaje: „Humanitarna pomoć nije zamjena za politička rješenja.“ On kaže da novca, na žalost, nikada nema dovoljno. Njegovo mišljenje dijeli i Kilian Kleinschmidt, bivši voditelj UNHCR-ovog izbjegličkog kampa u Jordanu: „Godine 2014. međunarodna zajednica je za pomoć za humanitarne krize izdvojila samo 24,5 milijardi dolara. To je moralo biti dovoljno za žrtve potresa, poplava, ratova i progona. To je manje nego što košta jedan neboder u New Yorku.“

Što se tiče razvojne pomoći, industrijske države su proteklih desetljeća zemljama u razvoju na raspolaganje stavile milijarde dolara. Više od polovice tog novca dolazi iz Europske unije i njezinih država članica. EU je u 2014. godini dao 58,2 milijarde eura. Njemački ministar za gospodarsku suradnju i razvoj Gerd Müller je krajem studenoga u njemačkom parlamentu izjavio: „Razvojna politika je sigurnosna politika. Ona je mirovna politika. Ona je gospodarska politika.“ On je pozvao međunarodnu zajednicu na povećani angažman u kriznim područjima i upozorio: „Inače će ljudi i dalje bježati od gladi, bijede i besperspektivnosti.“

Djeca u Afganistanu
Razvojna pomoć na žalost nema znatniji utjecaj na suzbijanje siromaštvaFoto: picture-alliance/AP

„U prvom planu su interesi donatora“

Profesor Martin Paldam sa Sveučilišta Aarhus analizirao je 140 studija koje su istražile učinke razvojne pomoći na gospodarski rast. Njegov zaključak: obično nije bilo nikakvog učinka. Ekonomist Axel Dreher smatra problematičnim to što nije vidljivo djelovanje razvojne pomoći na život ljudi: „To nije dobar znak. Mnogo novca automatski ne znači veliki učinak.“

I on je analizirao razvojnu pomoć i uočio da zemlje u razvoju, koje privremeno imaju mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a, za vrijeme tog mandata dobivaju znatno više pomoći nego prije. On iz toga zaključuje da Zapad ciljano „kupuje“ suradnju tih zemalja u borbi protiv terorizma. „Tu su u prvom planu interesi donatora. Često se radi o simboličnoj politici“, kritizira Dreher.

On problematičnim smatra i to što njemačka vlada veći dio razvojne pomoći ulaže u bilateralne projekte – dakle, novac odlazi direktno u pojedine države. I tu su u igri vlastiti interesi donatora, smatra Dreher. Po njegovom mišljenju, poželjniji bi bili multinacionalni projekti kod kojih bi se i donatori i zemlje u razvoju, zbog međusobnih kontrola, više mogli koncentrirati na razvojne ciljeve, a manje na pojedinačne interese.