1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Prijeti i glad i katastrofe

Izvještaj o riziku u svijetu 2015. pokazuje povezanost opasnosti od gladi i katastrofa. Humanitarne organizacije upozoravaju na to gdje su ljudi najugroženiji.

U kolovozu 2015. u nekim izbjegličkim logorima u svijetu nije bilo ni polovice potrebne hrane. Na to su humanitarne organizacije upozorile u Berlinu prilikom predstavljanja ovogodišnjeg Izvještaja o riziku u svijetu. Nužna je bolja opskrba ljudi hranom u kriznim područjima i izbjegličkim logorima isto tako kao i opskrba ljudi hranom na područjima pogođenim katastrofama, izjavio je Peter Mucke, direktor organizacije "Savez razvoj pomaže". Pritom, čisto računski gledano, ne postoji nikakav problem. Jer, već danas se u svijetu proizvodi više hrane nego što je potrebno da se prehrani čitavo stanovništvo na zemlji. Problem je, međutim, i dalje nepravedna raspodjela, bacanje hrane i gubici prilikom žetve i transporta.

Poljoprivreda najdjelotvornija

Velika većina ljudi koji gladuju živi na seoskim područjima. Glavna je poruka zato da se razvojna pomoć seoskim područjima mora shvatiti kao dio prevencije krize, kaže Martin Bröckelmann-Simon iz organizacije Misereor. Istraživanja Svjetske organizacije za prehranu (FAO) pokazala su da su ulaganja u poljoprivredu za smanjivanje gladi i siromaštva pet puta djelotvornije nego mjere u bilo kojem drugom sektoru. "A ako se pogleda subsaharsku Afriku onda je to jedanaest puta učinkovitije", kaže Bröckelmann-Simon.

Zemlje u kojima postoje seljačke organizacije imaju veliku prednost u osiguravanju hrane, osobito u prvim danima nakon katastrofe. Izvještaj o riziku u svijetu izrađuje se već pet godina po nalogu organizacije "Savez razvoj pomaže". U tom savezu su se udružile organizacije "Brot für die Welt", Christoffel-Blindenmission, Kindernothilfe, medico international, Misereor, terre des hommes i Welthungerhilfe.

Grafika ovisnosti siromaštva i rizika

Siromaštvo pojačava rizik u slučaju katastrofa

Prehrana i katastrofe

Ove godine znanstvenici prikazuju povezanost između sigurnosti prehrane i rizika katastrofa, nakon što su prošle godine istraživali rizik gradskog prostora. Nesigurnost prehrane i rizik katastrofa se međusobno pojačavaju, naglašavaju znanstvenici. Ako se u zemlji s nestabilnom opskrbom dogodi potres, erupcija vulkana, razdoblje suše ili poplava, rizik te katastrofe se eksponencijalno povećava. I kad nedostatak sigurnosti prehrane ljude prisiljava na migraciju, povećava se rizik da ti ljudi postanu žrtvama neke katastrofe. Jer, migrantima na novim područjima koja naseljavaju često ostaju na raspolaganju samo strmi obronci brda ili obale rijeka. Veliku nuždu djelovanja kako bi se povećalo sigurnost prehrane stručnjaci vide u Bangladešu, na Haitiju, u Senegalu, Zimbabveu i Čadu.

Velik rizik na otocima i uz more

Znanstvenici su stvorili i indeks rizika katastrofa i utvrdili ga za 171 zemlju na temelju 28 indikatora, u kombiniranoj analizi prirodnih opasnosti i društvenog okruženja. Najveći rizik već petu godinu zaredom postoji na maloj otočnoj državi Vanuatu, slijede Tonga, Filipini, Gvatemala, Bangladeš, Kosta Rica i Kambodža. Petnaest najugroženijih država nalaze se na otocima ili uz more. Nekima je voda doslovce "do grla", kažu znanstvenici, aludirajući na porast razine mora. Njemačka je s malim rizikom na 146. mjestu od 171 zemlje. Hrvatska je na 121. mjestu, između Italije (117.) i Novog Zelanda (122.), Bosna i Hercegovina na 93., a Srbija na 77. mjestu.

Preporuka uredništva