1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Makedonska demokracija na prekretnici

Florijan Biber: Biće potrebno mnogo vremena do ponovnog uspostavljanja demokratije u Makedoniji.

DW: Gospodine Bieber, prije nekoliko dana ste bili u Makedoniji. Kako ste doživjeli raspoloženje u zemlji usred predizborne kampanje?

Florian Biber: Kao vrlo napeto. Vidi se da je mnogo toga u igri i relativno je nejasno kakav će biti rezultat. U tom pogledu je situacija otvorena – okarakterizirao bih je kao vrlo zategnutu.

Čelnik VMRO-DPMNE Nikola Gruevski stalno ponavlja da će narod 11. prosinca riješiti krizu. On traži većinu kako, citiram, „ne bismo više bili ucjenjivani". Što Vi očekujete? Hoće li vladajuća stranka ponovo osvojiti potrebnu većinu, ili će doći do preokreta?

Teško mi je davati neke prognoze jer ankete već predviđaju da će rezultat biti tijesan. Nije jasno tko će pobijediti. Mislim da dosadašnja vladajuća stranka VMRO-DPMNE naravno želi zadržati vlast, s obzirom da se ne radi samo o vlasti, nego i o pitanju suočavanja s optužbama na račun stranke; rizik je u tome da je moguće da onaj tko izgubi vlast završi u zatvoru, a ako ostane na vlasti, može da se pobrinuti da svi ti skandali padnu u zaborav. Smatram da će se ta stranka naći na velikom iskušenju kako  utiče na izbore u svoju korist. Treba pozorno pratiti kako protječu izbori, koliko su čisti. Mislim da je u igri veliki ulog. To važi i za oporbu, jer ako ona izgubi na izborima, velika je vjerojatnost da ona bude gurnuta još dalje na margine. Zbog toga smatram da su ovo izbori odluke. Teško je predvidjeti tko će pobijediti. Mnogo ovisi i od toga koliko su jake razne albanske stranke ili stranke za koje glasaju Albanci.

Europska unija insistira na provođenju u djelo reformi odnosno preporuka iz Preibeovog izvješća jer smatra da je to izlaz iz unutarnje političke krize u državi. Kada se uzmu u obzir način funkcioniranja Specijalnog državnog tužiteljstva ili skandal s prisluškivanjem, jesu li dublje reforme uopće moguće u slučaju pobjede VMRO-DPMNE? Može li onaj tko je dio problema biti dio rješenja?

Smatram da to nije vjerojatno, između ostalog i zato što je stranka rekla, odnosno, Nikola Gruevski je jasno rekao, kako bi pobjedu smatrao okončanjem međunarodnih intervencija, što de facto znači da bi stranka u slučaju pobjede okončala istrage iz prošlosti. U tom pogledu teško je povjerovati da će ta stranka da se kritički suoči sa tim pitanjima i da će pustiti Specijalno javno tužilaštvo (SJO) da radi svoj posao. Naravno da će se u slučaju pobjede VMRO vjerojatno pojaviti pritisak izvana da se u prvi plan stave neki drugi političari. Ali, mogućnosti pritiska su vrlo ograničene, a vladajuća stranka će novi mandat jamačno vidjeti kao mogućnost da se tom pritisku lakše odupre. Znači, smatram da je temeljito suočavanje s problemima opisanim u Priebeovom izvješću nezamislivo u slučaju pobjede VMRO-DPMNE.

Robert Bosch Stiftung - Westbalkan und EU Integration (DW/S. Padori-Klenke)

Florian Bieber

Kako vidite blisku budućnost zemlje u odnosu na EU i NATO? Hoće li sastav sljedeće vlade u Skoplju imati utjecaja na nju?

Naravno. Smatram da će se teško moći zamisliti napredak ka NATO i EU s vladom koju predvodi VMRO. Mislim da neće biti moguće ni suočavanje sa stanjem u unutarnjoj politici i demokraciji. Teško je zamisliti i da je stranka spremna upustiti dr u kompromis sa Grčkom, što je neophodno za napredak. Mislim da će biti vrlo teško ostvariti napredak na tom planu, što ne znači da bi oporbi bilo lakše. Nalazimo se u krizi NATO-a i krizi EU-a tako da je napredak težak sam po sebi. Blokada Grčke posljednjih godina je bila neproduktivna kada je riječ o poziciji Makedonije, i sigurno neće biti lako da se to promijeni, sve i ako ima signala da su odnosi između Makedonije i Grčke na informativno- tehničkoj razini bolji nego što su bili proteklih godina. Tu postoji određeni potencijal, ali će odlučujući napredak u odnosima ovisiti i od mjere u kojoj će se druge zemlje, na primjer Njemačka, založiti za rješenje tog sukoba. Situacija nije ohrabrujuća, jer zbog krize EU-a i krizne situacije u svijetu nije baš vjerojatno da će se naći energije i motivacije i za to.

Biste li rekli da se Zapad iskreno zanima za stanje u Makedoniji, ili se njenim vladarima sve prašta dokle god ne vladaju nemiri i dokle god izbjeglice ne prolaze dalje na sjever?

Mislim da na Zapadu i u EU-u postoje različita gledišta. Nije u pitanju samo jedan čimbenik, nego ima raznih sudionika koji na stvari gledaju s različitih pozicija. Prilikom posljednjeg posjeta austrijskog ministra vanjskih poslova Sebastijana Kurza Makedoniji i njegovog predizbornog nastupa za VMRO-DPMNE, on je rekao da stabilnost i suradnja oko izbjeglica imaju prednost nad unutarnjo-političkim reformama i integraciji u EU. To gledište sigurno nije usamljeno. Sigurno ima i drugih gledišta u EU. Ja, na primjer, smatram da je Njemačka imenovanjem specijalnog opunomoćenika za Makedoniju, pokazala da je zainteresirana za unutarnjo-političke prilike i demokratizaciju koje prelaze pitanja stabilnosti. U tom pogledu vidim u EU dvije različite struje, koje dijelom vuku u različitim pravcima.

Mnogi Makedonci ne vjeruju u brz oporavak makedonske demokracije. Kako vidite Makedoniju u sljedećim godinama?

Mislim da izbori pružaju šansu da se ta pitanja prorade, ali demokracija koja je u krizi se ne može ponovo uspostaviti preko noći. To znači da nije važna samo mogućnost da se uz pomoć SJO-a i drugih procesa savlada kriza, već treba promijeniti i strukture. Upliv stranačke politike na javnu upravu je toliko jak da se donose dijelom vrlo jednostrane političke odluke, a pravna država se potkopava. Sve to se ne može popraviti preko noći. To će biti i veliki izazov za civilno društvo ukoliko pobijedi oporba, jer će ona morati biti oprezna kako ne bi preuzela stare strukture i samo ih podredi svojim interesima, nego da zaista pokrene reforme i sustav usmjeri u smjeru demokracije. To je sigurno – kao što znamo iz iskustva s drugim zemljama – dugotrajan proces.

Prof. dr Florian Bieber je šef Centra za južnoeuropske studije na Sveučilištu Karla Franzensa u Grazu. U svom znanstvenom radu bavi se uglavnom političkim sustavima zemalja jugoistočne Europe, kao i procesom demokratizacije i etničkim konfliktima.

 

Preporuka uredništva