1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Makedonija: mrkve nema, vrijeme je za batinu

Makedonski političari odavno su pojeli „mrkvu“ - sada je vrijeme za „batinu“. Vrijeme je za jasne i nedvosmislene poruke i akcije EU-a i SAD-a jer u pitanju je budućnost te zemlje, smatra Boris Georgievski.

Za Makedoniju i njene građane više nema nazad. Ono što se do prije nekoliko dana ili mjeseci moglo definirati kao politička kriza, nakon proglašenja amnestije i raspisivanja izbora preraslo je u borbu za budućnost te zemlje.

Budućnost Makedonije neće biti odlučena na izborima 5. lipnja, ali bi se trebalo nadati da neće biti odlučena ni na ulici. Bila bi to katastrofa za zemlju koja je ionako već na koljenima. Ako je i bilo dilema nakon tzv. „bombi“ iz oporbe (objavljivanje snimaka za koje se tvrdi da ih je načinila makedonska tajna služba, prim.u.), sada je postalo kristalno jasno da su makedonske pravne institucije samo produžena ruka duboko korumpirane i kriminalizirane stranačko-političke elite. Čak i strani mediji se više ne ustručavaju da koriste izraze kao što je „kriminalna banda“, a spisak amnestiranih predsjednika Đorđa Ivanova predstavlja samo objavljivanje njihovih imena.

Politička, institucionalna i moralna kriza u koju je potonula Makedonija zahtijeva ozbiljne napore međunarodne zajednice koja je tokom godina zamalo postala suučesnik autoritarnog makedonskog režima. Ni Europska unija, ni Sjedinjene Američke Države sada više ne bi smjeli imati nikakve dileme.

Istovremeno, bombastične izjave službene Moskve o makedonskoj krizi ne bi trebalo nikoga zabrinjavati. Naprotiv, ponašanje Rusije samo olakšava makedonskoj javnosti i, što je još važnije, međunarodnoj zajednici i inozemnoj javnosti, da lakše definiraju tko je tko u Makedoniji i da s više usredotočenosti počnu raditi na rješenjima.

Jedini učinak koji ima priopćenje ruskog Ministarstva vanjskih poslova je opovrgavanje propagande koju u Sjedinjenim Državama šire lobisti vladajuće VMRO-DPMNE da je makedonska oporba povezana s Moskvom.

Politika koja „nit' smrdi, nit' miriši“

Prvi korak je napravljen prošlog tjedna kada je nekoliko makedonskih predstavnika veleposlanika u državama članicama Europske unije pozvano na razgovor gdje im je bilo izrađeno duboko neslaganje s postupcima njihove političke elite. Makedonski v.d. veleposlanika u Berlinu imao je tako priliku čuti da potezi predsjednika Ivanova nemaju nikakve veze s vladavinom prava i da amnestija predstavlja odlučujući udarac Sporazumu iz Pržina.

Boris Georgievski

Boris Georgievski

Ovoga vikenda veleposlanici u Skopju još jednom su pokušati tu istu poruku prenijeti i makedonskim političkim liderima, a već danas (18.4.) Makedonija je na dnevnom redu Vijeća ministara u Bruxellesu.

Tri osnovna preduvjeta za održavanje izbora 5. lipnja – čišćenje biračkih spiskova, pošteno medijsko predstavljanje i odvajanje stranke i države – nisu ispunjeni ni u minimumu. Zato je malo vjerojatno da će vodeće države Europske unije te izbore prihvatiti. Pitanje je, ipak, hoće li to one reći i javno.

Najave uvođenja sankcija vodećim političarima u Makedoniji i izolacija zemlje za sada ostaju samo verbalne prijetnje. Posljednji poziv EU-ovog povjerenika Johannesa Hahna strankama i organizacijama civilnog društva da se vrate za pregovarački stol samo potvrđuje prethodni dojam da je riječ o politici Europske unije koja „nit' smrdi, nit' miriši“. Europska komisija nema procjenu toga kuda ova kriza vodi, a ni kako ju riješiti. Strahuje se od nove eskalacije međuetničkih odnosa, ponašanje albanske Demokratske unije za integraciju (DUI) koja participira u vladi, ocjenjuje se u najmanju ruku kao „čudno“, a događaji u Kumanovu u svibnju 2015. godine podsjetnik su koliko lako makedonske službe mogu organizirati neki novi sukob. Situaciju dodatno komplicira izbjeglička kriza na južnoj granici, iako su njemački i EU-ovi političari u više navrata ponavljali da zbog nje „neće biti nikakvih popusta“.

Nema više mrkve!

Iako je u SAD-u izborna godina, a Europske unija je rastrgana ozbiljnim unutarnjim problemima, pomoć u pronalaženju rješenja za makedonsku krizu za njih ne bi trebao biti preveliki „zalogaj“. Lokalni političari odavno su pojeli „mrkvu“, tako da je sada vrijeme za „batinu“. Vrijeme je za jasne i nedvosmislene poruke i akcije. Povjerenik Hahn ovoga puta će morati ostati dosljedan tvrdnji s Twittera njegovog šefa kabineta: „EU nikada neće raditi kompromis kada je riječ o slobodi i demokraciji. Nadam se da će to shvatiti i rukovodstvo u Skopju.“

Ključna u tom smislu je uloga makedonskih građana. Masovan, miran i dostojanstven građanski prosvjed protiv kriminalne vlasti najbolji je način da se pokaže da u Makedoniji postoji kritična masa koja može izvuči zemlju iz krize i vratiti ju tamo gdje joj je i mjesto – u obitelj demokratskih i slobodnih europskih zemalja. Vrijeme je da, umjesto političara, partnerstvo sa slobodnim svijetom počnu graditi sami građani, jer radi se o njihovoj budućnosti. Europska unija i SAD imaju moralnu obvezu da im u tome pomognu.

Preporuka uredništva