1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Kulturom dijaloga do razumijevanja i povjerenja u BiH

Na rasprave o dijalogu i pomirenju u BiH utrošeno je tisuće sati, ali i milijuni potpore međunarodne zajednice. Ipak, kako kažu ugledni stručnjaci, BiH je tek na početku.

Kako nakon nedavne ratne ostavštine premostiti ogroman jaz među različitim nacionalnim i vjerskim skupinama u BiH? Kako građane u BiH ponovno privoljeti i naučiti na dijalog i razumijevanje i zašto BiH bilježi loš napredak, unatoč velikodušnoj pomoći međunarodne zajednice i brojnim nevladinim organizacijama kojima je upravo ovo temeljni cilj? Tko je "konzervirao" stanje nepovjerenja u bosansko-hercegovačkom društvu i zašto? Ova pitanja postavljena su na okruglom stolu u Mostaru pod nazivom "Kulturom dijaloga do razumijevanja i povjerenja", održanom u Mostaru pod pokroviteljstvom humanitarne organizacije USAID i CRS-a (Catholic relief services).

Koliko su čvrsti bratski odnosi?

Radivoje Krulj

Radivoje Krulj

Mostarski pravoslavni svećenik Radivoje Krulj, o životu u gradu obilježenom političkim i nacionalnim podjelama, kaže da se život Srba u Mostaru puno ne razlikuje od života Hrvata i Bošnjaka. "Svi mi imamo iste probleme, nezaposlenost i teške uvjete života. Imam vrlo dobre kontakte s braćom katoličkim svećenicima, imamima i rabinima i što se toga tiče u Mostaru bi ih s pravom mogli nazvati bratskim odnosima", kaže mostarski paroh.

Mnoštvo je ovakvih primjera, a o jednom govori i mladi Semir Hadžić iz Prozora. "Imam Amir Drežnjak iz selu Lizoperci više od tri godine, svake nedjelje, svoje starije prijatelje katolike vozi iz sela Slatina na misu u selo Gračac u općinu Prozor-Rama. Također, nedavno je organizirao i prikupljanje pomoći za oboljelu djevojčicu Hrvaticu. Ipak se može", komentira ovaj aktivist.

I logoraši surađuju

Na dijalog i razumijevanje spremni su čak i oni koji su u proteklom ratu trpjeli najveće torture - logoraši. Anđelko Kvesić predsjednik je Udruge hrvatskih logoraša Domovinskog rata BiH i on vrlo jednostavno određuje i problem, ali i njegov uzrok.

Anđelko Kvesić

Anđelko Kvesić

"Kada bi imali dovoljno opće kulture imali bi i kulturu dijaloga i pomirenja. Sve su nedaće u samom sustavu. Nezadovoljstvo ljudi svojim materijalnim položajem, ispunjavanjem osnovnih životnih potreba, stvaraju u čovjeku revolt prema svemu i svačemu. Oni tome ne znaju uzrok i izvor i lijek", kaže on za DW ističući dobru komunikaciju i s bošnjačkim i sa srpskim ratnim stradalnicima. No, gdje je onda problem i zašto je dijalog u BiH i dalje na "klimavim nogama"?

Dijalog u BiH tek u povojima

Profesor Nerzuk Ćurak s Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu kaže da u BiH, i to 20 godina nakon rata, konačno počinje priča o dijalogu među ljudima. "Mi smo tek u pionirskoj fazi razvoja dijaloga. Nemamo razvijenu kulturu dijaloga nego kulturu monologa. Paralelno u stvarnosti niti donositelji odluka, niti akteri na nižim razinama, uopće ne mogu razviti neku autentičnu sposobnost slušanja argumenata drugog", komentira prof. dr. Ćurak za DW. Naglašava kako je u BiH na sceni "razarajući deficit demokratske kulture" koji generira otpor građanstva prema autentičnoj kulturi dijaloga.

Nerzuk Ćurak

Nerzuk Ćurak

"Kada govorimo o dijalogu, govorimo o našoj nadi da nas razgovor s drugim može dovesti na višu razinu konsenzualne spoznaje, koja omogućuje promjenu društva. Imamo li mi donositelje odluka koji su hrabri prihvatiti ispravne argumente drugoga ili smo još u zoni odbijanja argumentacije samo zato što je to rekao netko tko je pripadnik druge nacije ili druge političke ideje? Još uvijek smo više u blatu takvog razumijevanja života nego u hrabrom iskoraku prihvaćanja argumenata drugoga", ocjenjuje stanje u bosansko-hercegovačkom društvu ovaj profesor.

"Ako analiziramo ponašanje naših političara kada treba dobiti novac od MMF-a, svi su jednoglasni. Međutim, kada treba odlučivati o sudbini ove države, odnosno o položaju svakog njezinoga građanina, onda se to materijalno zaboravi. Današnji politički dijalog u BiH potkrijepljen je materijalnim interesima, a ne istinskom težnjom za razumijevanjem drukčijih argumenata", komentira Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla.

"Krivi su političari"

Mostarka Jasminka Rebac iz udruženja Ružičnjak, koje ukazuje na problem osoba s invaliditetom i jedina žena u BiH koju je španjolski kralj Juan Carlos odlikovao odličjem za građanske zasluge, vrlo je izravna kada je potrebno odrediti odgovorne za stalno "status quo" stanje dijaloga. "Svi bi u raznim sferama života mogli pronaći razlog za loše, ali treba tražiti dobro. Od Daytona do danas kod političkih stranaka je na sceni nekultura dijaloga. Mi trpimo zbog toga i zbog političara jer im je to način opstanka na vlasti i bogaćenja", kazala je Rebac.

Marko Antonio Brkić

Marko Antonio Brkić

Ipak, kako privilegij dijaloga učiniti društveno sveprisutnim, pitanje je postavljeno na okruglom stolu u Mostaru. "Na nedijalogu i nepovjerenju najviše profitiraju politike. Povjerenje bismo trebali razvijati bez da ga uvjetujemo vlastitim uvjerenjem. Kada bi ljudi razumjeli kakvo je povjerenje alat i kada se ne bi prepuštali strahu društvo bi se promijenilo iz temelja", ocjenjuje mr. sc. Marko Antonio Brkić sa Sveučilišta Hercegovina.

Kako se čini, u BiH će se još puno govoriti o dijalogu i razumijevanju, no možda je ključ rješenja u mladima. "Kulturu dijaloga treba ugraditi u sustav obrazovanja da mladi kroz svoje obrazovanje uče o dijalogu, a ne da ih indoktriniraju politike", zaključuje Tajma Tiro iz Vijeća mladih Mostara.

Preporuka uredništva